Uvodna riječ predsjednice ESB‑a Christine Lagarde

Godina 2024. bila je posebna jer proslavili smo desetu obljetnicu jedinstvenoga nadzornog mehanizma koji je pokrenut 4. studenoga 2014. Tijekom deset godina europski nadzor banaka potvrdio je svoj status jednog od najvažnijih koraka u europskoj integraciji od uvođenja eura i premašio očekivanja u obavljanju svojih zadaća.

Banke pod europskim nadzorom banaka postale su znatno otpornije u tom razdoblju. Unatoč tome što je europsko gospodarstvo stavljeno na kušnju izbijanjem pandemije bolesti COVID‑19 i energetskom krizom koja je uslijedila, nadzirani subjekti održali su visoku profitabilnost, adekvatnost kapitala i likvidnost.

Do trećeg tromjesečja 2024. ukupna stopa redovnoga osnovnoga kapitala i koeficijent likvidnosne pokrivenosti iznosili su čak 15,7 % odnosno 158,5 %. Ta financijska snaga omogućila je bankama da učinkovito podupiru šire gospodarstvo i potpomognu neometanu transmisiju politike ESB‑a o kamatnim stopama.

U 2024. proces dezinflacije dobro se odvijao i došlo je do ključnog zaokreta u monetarnoj politici. ESB je smanjio stope i ušli smo u fazu „ublažavanja” naše politike. U svjetlu tih promjena banke su učinkovito prilagodile svoje uvjete kreditiranja. Međutim, 2024. bila je obilježena i kontinuiranim izazovima zbog nestabilnoga vanjskog okružja, za koje očekujemo da će i nadalje ostati takvim. Globalno geopolitičko okružje obilježeno je nestabilnošću, a na njega, među ostalim, utječu neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine, sukobi na Bliskom istoku i trajne napetosti u međunarodnoj trgovini. Ti činitelji i nadalje utječu na otpornost banaka i stoga je potreban pažljiv nadzor kako bi se ojačala zaštita od makrofinancijskih prijetnja i geopolitičkih šokova.

Banke također moraju ostati prilagodljive s obzirom na transformativne strukturne izazove. Klimatske promjene i digitalizacija mijenjaju bankovno okružje. Budući da globalne temperature rastu, katastrofe povezane s klimom, kao što su šumski požari i poplave, sve su češće. Sposobnost banaka da upravljaju klimatskim i okolišnim rizicima i da ih smanjuju ostat će jedan od ključnih prioriteta nadzora.

Istodobno, tehnološki napredak brzo mijenja sve sektore, uključujući bankarski sektor. Digitalna transformacija postala je ključna za održavanje konkurentnosti banaka, ali mora biti popraćena pouzdanim upravljanjem rizicima i rješavanjem pitanja kao što su prekomjerno oslanjanje na pružatelje IT usluga i trajna prijetnja od kibernapada. U 2025. ESB planira intenzivirati svoje nadzorne aktivnosti u tom području, u skladu sa zadaćama koje su mu dodijeljene Aktom o digitalnoj operativnoj otpornosti.

Poduzimanjem tih napora ostajemo predani poticanju robusnoga i otpornoga bankarskog sektora okrenutog budućnosti koji može dobro reagirati na izazove i iskoristiti prilike, čime se podupire gospodarstvo u širem smislu.

Predgovor predsjednice Nadzornog odbora ESB‑a Claudije Buch

U 2024. možemo se osvrnuti na desetljeće napretka u razvoju dobro nadziranoga europskoga bankarskog sektora. Postignuća europskog nadzora banaka ne bi bila moguća bez stručnosti i posvećenosti kolega iz ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela. Željela bih im zahvaliti na napornom radu. Njihovi su napori ključni u održavanju stabilnosti i integriteta europskoga bankarskog sektora.

Danas je europski bankarski sektor otporniji nego što je bio prije deset godina zahvaljujući boljem nadzoru, snažnijoj regulativi, poboljšanom upravljanju rizicima u bankama i odlučnim odgovorima politika na šokove kao što su pandemija bolesti COVID‑19 i energetska kriza. Pouzdanim regulatornim standardima i učinkovitim nadzorom nastoji se osigurati da banke ostanu zdrave i stabilne u izazovnom vanjskom okružju. Otporne i dobro kapitalizirane banke mogu najbolje podupirati i pružati financijske usluge realnom gospodarstvu, također u stresnim razdobljima.

Otpornost postaje sve važnija s promjenama okružja u kojemu banke posluju. Makroekonomski i geopolitički rizici povišeni su, potrebno je na odgovarajući način uzeti u obzir klimatske rizike i rizike povezane s prirodom, digitalna transformacija u financijskom sektoru utječe na konkurentno okružje, a strukturne promjene u realnom gospodarstvu mogle bi utjecati na kvalitetu imovine. U tim okolnostima banke moraju prilagoditi svoje okvire za upravljanje rizicima i biti spremne za nepovoljne scenarije.

Istodobno, nadzor treba biti usredotočen na rizik, okrenut budućnosti i prilagođen okružju koje se mijenja − kako se naglašava u našim nadzornim prioritetima za razdoblje od 2025. do 2027.

Prvo, banke moraju biti dovoljno otporne kako bi se mogle nositi s mogućim nepovoljnim makrofinancijskim prijetnjama i geopolitičkim šokovima. SREP proveden u 2024. pokazao je da značajne institucije pod nadzorom ESB‑a imaju snažne kapitalne i likvidnosne pozicije. Isto vrijedi i za manje značajne institucije koje su pod nadzorom nacionalnih nadležnih tijela. Istodobno je potrebno posebnu pozornost posvetiti potencijalnom pogoršanju kvalitete imovine i mogućim gospodarskim poremećajima prouzročenima geopolitičkim sukobima ili učincima financijskih sankcija, a banke moraju imati dostatni kapital i pouzdane sustave unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima. Operativna otpornost, osobito u području kibersigurnosti, jednako je važna kao financijska otpornost.

Drugo, banke moraju pravodobno pristupiti rješavanju utvrđenih slabosti kada je riječ o otpornosti i upravljanju rizicima. One uključuju nedostatke povezane s unutarnjim upravljanjem i upravljanjem klimatskim i okolišnim rizicima. Bankama su također potrebni primjereni sustavi za agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima kako bi njihova upravljačka tijela mogla donijeti utemeljene odluke u okružju koje se brzo mijenja. Nastavit ćemo pratiti ta područja i prema potrebi poduzimati nadzorne mjere.

Treće, banke trebaju strateški odgovoriti na digitalizaciju financijskih usluga i upravljati povezanim rizicima. Kako banke budu sve više uvodile napredne digitalne alate za poboljšanje učinkovitosti i ispunjavanje očekivanja klijenata, nastavit ćemo procjenjivati njihove digitalne strategije kako bi se osiguralo smanjenje rizika.

Kao i banke, nadzorna tijela moraju se također prilagoditi promjenjivom okružju. Stoga se u 2024. Nadzorni odbor odlučio za reformu postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP) kako bismo pojednostavnili naše procese i poboljšali učinkovitost. Reformom SREP‑a nadzor bi trebao postati učinkovitiji i djelotvorniji te usmjeren na rizike specifične za pojedinačne banke, čime će se osigurati da se nalazi nadzora rješavaju brže i dosljednije.

U idućem razdoblju i nadalje ćemo biti čvrsto usmjereni na sigurnost i pouzdanost banaka koje nadziremo i stabilnost financijskog sustava. Na taj će se način bankarski sektor moći prilagoditi izazovima i prilikama u svijetu koji se mijenja.

Osim nadzornih napora, snažan regulatorni okvir, usmjeren na otpornost, ključan je za očuvanje financijske stabilnosti. Potrebno je ostvariti napredak u propisima o upravljanju krizama i okviru za osiguranje depozita kako bi se nadležnim tijelima u bankovnoj uniji, a osobito Jedinstvenom sanacijskom odboru, omogućilo da učinkovitije odgovore na propast banaka i zaštite deponente. Dovršetak bankovne unije i daljnji koraci u uspostavi unije tržišta kapitala i nadalje su ključni prioriteti za jačanje otpornosti i integracije europskoga financijskog sustava.

Sudjelovanje u bliskom dijalogu s civilnim društvom ključno je u osiguravanju potpore jakom i učinkovitom nadzoru. Ostajemo predani očuvanju visoke razine transparentnosti i odgovornosti prema europskim tvorcima politika pa smo intenzivirali interakciju s organizacijama civilnog društva. Produbili smo suradnju s međunarodnim tijelima, što je osobito važno s obzirom na nove geopolitičke izazove. Nastavit ćemo surađivati sa svim dionicima s ciljem promicanja otpornoga i učinkovitoga financijskog sustava kojim se može potaknuti održiv gospodarski rast u europodručju.

1. Nadzor banaka u 2024.

1.1. Financijska otpornost banaka pod europskim nadzorom banaka u 2024.

Općenito, banke pod europskim nadzorom banaka imaju dobre kapitalne i likvidnosne pozicije. Prijelazna ukupna stopa redovnoga osnovnoga kapitala značajnih institucija iznosila je 15,7 % u trećem tromjesečju 2024., u odnosu na 15,6 % u 2023. na godišnjoj razini,^[1] a za manje značajne institucije iznosila je 18,4 %. Prijelazni ukupni omjeri financijske poluge ostali su uglavnom stabilni i za značajne institucije iznosili su 5,8 %, a za manje značajne institucije povećali su se na 9,8 % na godišnjoj razini (+ 0,45 postotnih bodova).

U 2024. koeficijent likvidnosne pokrivenosti na agregatnoj razini iznosio je 158,5 % za značajne institucije i 216,8 % za manje značajne institucije. Omjer neto stabilnih izvora financiranja na agregatnoj razini iznosio je 126,9 % za značajne institucije i 133,7 % za manje značajne institucije.

Profitabilnost banaka pod europskim nadzorom banaka i nadalje je viša nego u razdoblju niskih kamatnih stopa prije sredine 2022. U 2024. neto kamatni prihod stagnirao je, a prihodi od naknada povećali su se. Nepovoljni činitelji povezani s troškovima financiranja oslabjeli su, čemu su pridonijele niže kamatne stope. Smanjenje kamatnih stopa monetarne politike u lipnju 2024. dovelo je do usporavanja rasta kamatnih stopa na depozite. Općenito gledano, kamatni troškovi ostali su visoki jer je došlo do ponovnog određivanja cijena dospjelih obveza po višim stopama.

U 2024. anualizirani povrat na kapital značajnih institucija na agregatnoj razini do određenog datuma u godini iznosio je 10,2 %, u usporedbi s 10,0 % na godišnjoj razini, što uglavnom odražava kretanja kamatnih stopa koja su ublažena blagim povećanjem kapitala. Za manje značajne institucije povrat na kapital dosegnuo je 8,2 %, što je povećanje u odnosu na 8 % u 2023. na godišnjoj razini.

Kvaliteta imovine bila je uglavnom stabilna u 2024. Ukupni udio neprihodonosnih kredita značajnih institucija iznosio je 1,9 %^[2], uz kontinuirano povećanje obujma neprihodonosnih kredita za 13,9 mlrd. EUR u prvih devet mjeseci 2024. Ukupni iznos neprihodonosnih kredita značajnih institucija u 2024. dosegnuo je 360,5 mlrd. EUR.

Međutim, u nekim su portfeljima uočeni rizici, na što su najviše utjecali sektori koji su osjetljiviji na promjene kamatnih stopa, kao što su mala i srednja poduzeća (MSP‑ovi) i sektor poslovnih nekretnina. Krediti MSP‑ovima pokazuju sve veći broj zakašnjelih plaćanja i neispunjavanja obveza, pri čemu se udio neprihodonosnih kredita MSP‑ova povećao na 4,9 %. Tržište poslovnih nekretnina i nadalje je bilo podvrgnuto znatnoj korekciji cijena.^[3] Uz povećani pritisak na sposobnost dužnika da refinanciraju dospjele kredite za poslovne nekretnine zbog viših kamatnih stopa, to je dovelo do povećanja neprihodonosnih kredita u nekim državama. Banke su počele povećavati rezervacije za kredite poduzećima, pri čemu se trošak rizika neznatno povećao na 0,5 % u 2024., u odnosu na 0,4 %, koliko je iznosio u 2023. na godišnjoj razini. Koeficijent pokrivenosti neprihodonosnih kredita poduzeća smanjio se na povijesno nisku razinu od 42,1 % u 2024., među ostalim zbog prodaje naslijeđenih neprihodonosnih kredita za koje su postojale kvalitetne rezervacije.

Nedavno ublažavanje bankovnih standarda odobravanja kredita za hipotekarne kredite pridonijelo je povećanju stambenih kredita, uz stabilne pokazatelje kreditnog rizika i udio neprihodonosnih kredita od 1,6 % u 2024. kada je riječ o značajnim institucijama.

1.2. Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2024. do 2026.

1.2.1. Pregled

Tijekom posljednjih nekoliko godina izgledi za bankarski sektor uglavnom su bili pod utjecajem neizvjesnoga makrofinancijskog okružja, slabijih gospodarskih izgleda, veće i trajnije inflacije i pooštravanja uvjeta financiranja, kao i povećanih geopolitičkih napetosti i rizika od novih epizoda financijskog stresa. U takvim okolnostima od nadziranih subjekata zatraženo je da ojačaju svoju otpornost na neposredne makrofinancijske i geopolitičke šokove (1. prioritet) i da se ponajprije usredotoče na okvire za upravljanje kreditnim rizikom i kreditnim rizikom druge ugovorne strane kao i da se usmjere na učinkovito smanjivanje povećanih rizika u portfeljima koji su osjetljiviji na te šokove. Nadzorna tijela procjenjivala su primjerenost okvira banaka za upravljanje imovinom i obvezama kako bi se osigurala otpornost na kratkoročne likvidnosne šokove. Od banaka je zatraženo da ubrzaju učinkovito uklanjanje nedostataka unutarnjeg upravljanja i upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima (2. prioritet) te da ostvare daljnji napredak u digitalnoj transformaciji i izgradnji snažnih okvira operativne otpornosti (3. prioritet).

1.2.2. 1. prioritet: jačanje otpornosti na neposredne makrofinancijske i geopolitičke šokove

1.2.2.1. Okviri za upravljanje kreditnim rizikom i kreditnim rizikom druge ugovorne strane

Tijekom 2024. nadzorna tijela nastavila su rješavati strukturne manjkavosti u okvirima banaka za upravljanje kreditnim rizikom, uključujući portfelje koji su osjetljiviji na više kamatne stope i kontinuiranu makroekonomsku neizvjesnost. Stoga je osobito važno da banke proaktivno rješavaju pitanje novoga kreditnog rizika u ranjivim portfeljima i u različitim kategorijama imovine. Odobravanje kredita ključna je sastavnica ciklusa upravljanja kreditnim rizikom u bankama jer odobravanjem kvalitetnih kredita može se pomoći u sprječavanju pojave neprihodonosnih kredita u budućnosti. ESB je u 2024. i nadalje bio usredotočen na upravljanje neprihodonosnim kreditima i povezane aktivnosti, osiguravajući da u slučaju rasta neprihodonosnih kredita banke budu spremne proaktivno reagirati primjenom odgovarajućih procesa i postupaka.

Nadzorne aktivnosti na licu mjesta i izvan njega provedene u 2024. pokazale su da su banke ostvarile napredak u smanjenju rizika povezanih s ranjivim portfeljima i kategorijama imovine. Međutim, nekoliko nedostataka ni nadalje nije riješeno.

Proveden je niz ciljanih provjera na daljinu i nadzora na licu mjesta koji su bili usmjereni na stambene nekretnine, poslovne nekretnine, financiranje financijskom polugom i portfelje MSP‑ova u području odobravanja kredita, klasifikacije rizika i praksa modeliranja za očekivane kreditne gubitke. Zajednički nadzorni timovi također su provodili dubinske analize tema i rizika specifičnih za njihove banke, kao što je klasifikacija restrukturiranja i vjerojatnosti nepodmirenja obveza.

Naglasak je i nadalje bio na upravljanju rizicima u nastajanju, osobito u ranjivim portfeljima kao što su poslovne nekretnine i financiranje financijskom polugom. U sklopu kontinuirane kampanje nadzora na licu mjesta u području poslovnih nekretnina otkriven je niz problema povezanih s načinom na koji banke eksternaliziraju ili provode svoja vrednovanja.^[4] Provedena je sveobuhvatna provjera portfelja financiranja financijskom polugom kako bi se dopunile aktivnosti na daljinu s obzirom na znatan rast tog oblika financiranja i povezane rizike zabilježene u tom sektoru.^[5]

Aktivnosti na licu mjesta i izvan njega i nadalje pokazuju da postoje problemi povezani s utvrđivanjem restrukturiranih izloženosti i izloženosti s vjerojatnošću nepodmirenja obveza. Ispravno utvrđivanje i klasifikacija rizika od ključne su važnosti kako bi se osiguralo da se rizikom učinkovito upravlja i kako bi se osigurali odgovarajući kapital i rezervacije. Banke su u 2024. bile obaviještene o nizu nadzornih mjera kako bi se osiguralo pravodobno otklanjanje manjkavosti.

Kao rezultat nadzornih aktivnosti provedenih u vezi s praksama rezerviranja iz MSFI‑ja 9, a osobito u području prilagodbe rezultata modela (engl. overlay), ESB je objavio niz najboljih praksa za nove rizike u području rezervacija za gubitke po kreditima.^[6]

Postignut je napredak u otklanjanju nedostataka iz nalaza povezanih s kreditnim rizikom druge ugovorne strane. ESB je 2024. u suradnji s Odborom federalnih rezerva (engl. Federal Reserve Board) i središnjom bankom Bank of England proveo zajedničku analizu izloženosti nekih banaka aktivnih na globalnim financijskim tržištima nebankovnim financijskim institucijama kada je riječ o kreditnom riziku druge ugovorne strane. Tom inicijativom i provjerama izloženosti fondovima rizičnoga kapitala i privatnim kreditnim fondovima istaknuta je potreba da banke prikupe odgovarajuće informacije od svojih neposrednih drugih ugovornih strana kako bi se izbjegla prekomjerna izloženost riziku financijske poluge i koncentracijskom riziku.

ESB je 2024. nastavio pratiti i rješavati rizik namire u stranoj valuti na uzorku značajnih institucija koje su najaktivnije u tom području. U tu je svrhu ESB preispitao usklađenost značajnih institucija s odgovarajućim standardima i dobrom praksom^[7], uz osobit naglasak na izračunu kapitala. ESB je također usvojio metodologiju Globalnog odbora za devizno trgovanje za statističko izvješćivanje od strane odabranih značajnih institucija.

Banke su obaviještene o podrobnim nalazima svih finaliziranih nadzornih aktivnosti koje su se provodile na licu mjesta i izvan njega. Ti su nalazi, po potrebi, uključeni u ishode SREP‑a provedenoga u 2024., a s nadziranim subjektima raspravljalo se o povezanim nadzornim mjerama u sklopu redovitoga nadzornog dijaloga.

1.2.2.2. Okviri za upravljanje imovinom i obvezama

Učinkovito upravljanje likvidnosnim rizikom i rizikom financiranja postaje sve važnije nakon dugogodišnje obilne likvidnosti u uvjetima rastućih geopolitičkih napetosti. Osim toga, društveni mediji i digitalizacija, u kombinaciji s atraktivnošću alternativnih investicija, mogu brzo utjecati na reakciju deponenata i ulagača na cjenovne signale i glasine na tržištu. Neočekivani događaji, kao što su politička previranja ili poremećaji u gospodarstvu, mogu dovesti do iznenadnog ponovnog određivanja cijena na tržištima, što dodatno nepovoljno utječe na okružje u kojem banke posluju. Banke postaju osjetljivije na negativne šokove ako ne postoje pouzdane strategije upravljanja rizicima, vjerodostojni planovi financiranja u kriznim situacijama i razborito upravljanje kolateralom.

Stoga je 2024. ESB proveo različite nadzorne aktivnosti na daljinu u odnosu na okvire za upravljanje imovinom i obvezama. Preciznije rečeno, dovršio je ciljane provjere planova financiranja i planova postupanja u kriznim situacijama, sposobnosti mobilizacije kolaterala i okvira za upravljanje imovinom i obvezama kojima je bilo obuhvaćeno 25 značajnih institucija, odabranih na temelju njihovih pokazatelja rizika u suradnji sa zajedničkim nadzornim timovima.

U ciljanim provjerama zaključeno je da značajne institucije uglavnom imaju dobar pristup financiranju od stanovništva i pribavljanju sredstava na financijskom tržištu, uz stabilne troškove financiranja u cijeloj 2024., za koje se očekuje da će se smanjivati od 2025. nadalje. Osim toga, značajne institucije bile su operativno sposobne pristupati likvidnosnim linijama središnje banke. Međutim, nisu sve značajne institucije bile u potpunosti spremne poslovati u okružju smanjene likvidnosti.

Osim toga, sve veće oslanjanje na tržišne izvore financiranja, ograničen i/ili koncentriran kapacitet likvidnosne pokrivenosti i popustljivost u oblikovanju nepovoljnih scenarija, u kombinaciji sa slabostima u unutarnjem upravljanju i unutarnjim kontrolama, moglo bi ugroziti pouzdanost planova financiranja značajnih institucija i povećati rizik provedbe. U nekim su slučajevima pretpostavke o vremenu potrebnom za likvidaciju imovine bile pretjerano optimistične te je bilo potrebno poboljšati utvrđivanje kolaterala i upravljanje njime.

Istodobno je preispitivanje unutarnjeg upravljanja i strategija u sklopu upravljanja imovinom i obvezama pokazalo da je potrebno: (1) povećati učestalost internog izvješćivanja o ključnim parametrima povezanima s upravljanjem imovinom i obvezama, (2) bolje definirati interne strategije i limite za kamatni i likvidnosni rizik, (3) poboljšati kalibraciju modela ponašanja povezanih s upravljanjem imovinom i obvezama i (4) poboljšati oblikovanje okvira zaštite od rizika.

ESB je 2024. dopunio svoju procjenu kamatnog rizika, rizika kreditne marže u knjizi banke i likvidnosnog rizika kampanjama nadzora na licu mjesta. U procjenu su bile uključene 34 značajne institucije, odabrane prema odgovarajućim nadzornim prioritetima i pojedinačnom profilu rizika institucije. Nadzori na licu mjesta dopunili su rezultate ciljanih provjera svojim dubinskim procjenama specifičnima za pojedine banke koje su se, među ostalim, odnosile na: (1) mjerenje i praćenje kamatnog i likvidnosnog rizika i upravljanje njima, (2) robusnost planova financiranja / planova postupanja u kriznim situacijama i testiranja otpornosti na likvidnosni stres i (3) točnost izračuna regulatornoga koeficijenta likvidnosti.

Naposljetku, ESB je proveo tematsku provjeru upravljanja rizikom unutardnevne likvidnosti u šest složenih globalnih sistemski važnih banaka te je na osnovi rezultata te provjere objavio dobru praksu u upravljanju rizikom unutardnevne likvidnosti.^[8] Tom se praksom nadopunjuju postojeći međunarodni standardi jer u njoj se detaljno navode konkretne prakse za sedam područja rizika unutardnevne likvidnosti^[9] te se njome nastoje uskladiti prakse nadzora banaka, uz istodobno jačanje postojećih sektorskih praksa.

Nedostatci utvrđeni u ciljanim provjerama i nadzorima na licu mjesta uključeni su u SREP proveden u 2024. i druge povezane nadzorne aktivnosti.

1.2.3. 2. prioritet: ubrzano učinkovito otklanjanje nedostataka unutarnjeg upravljanja i upravljanja klimatskim rizikom i rizikom za okoliš

1.2.3.1. Funkcioniranje upravljačkih tijela i njihove sposobnosti usmjeravanja

Banke kojima se dobro upravlja temelj su sigurnoga i pouzdanoga bankovnog sustava.^[10] Jasne linije odgovornosti, učinkovito upravljanje rizicima i transparentnost u procesima odlučivanja u bankama ključni su za postizanje tog cilja. Iako su banke ostvarile daljnji napredak, ESB i nadalje primjećuje neke strukturne manjkavosti koje je potrebno dodatno poboljšati, osobito u smislu funkcioniranja i sposobnosti usmjeravanja upravljačkih tijela, učinkovitosti funkcija unutarnje kontrole te agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima.^[11]

Stoga je ESB nastavio sudjelovati u raznim nadzornim aktivnostima s ciljem postizanja napretka u tim područjima, s naglaskom na jačanju unutarnjeg upravljanja i mogućnosti strateškog usmjeravanja.

ESB je 2024. dovršio ciljane provjere banaka s nedostatcima u sastavu i funkcioniranju upravljačkih tijela. ESB je zamijetio početne znakove napretka u bankama koje su posljednjih nekoliko godina bile podvrgnute preispitivanju. Banke su već počele provoditi preporučene promjene i time pokazale predanost poboljšanju svojih okvira upravljanja. Međutim, unatoč tim znakovima napretka, banke moraju nastaviti sa svojim korektivnim aktivnostima kako bi se u potpunosti riješile utvrđene manjkavosti i kako bi u strukture svojih upravljačkih tijela ugradile snažnu kulturu rizika i okvir odgovornosti.

Osim toga, ESB je nastavio surađivati s bankama u području raznolikosti i postupku planiranja nasljednika, što se odražava u očitim poboljšanjima u značajnim institucijama. Iako je iskustvo upravljačkog tijela u bankarstvu, financijama ili ekonomiji ostalo stabilno i iznosilo 88 %^[12], udio neizvršnih članova sa stručnim znanjem u području IT‑a u posljednjih se nekoliko godina tek neznatno povećao te je iznosio 24 %. Kada je riječ o neovisnosti članova upravljačkog tijela, brojke su već nekoliko godina stabilne, pri čemu je prosječno 62 % članova upravljačkog tijela formalno neovisno, ali uz znatne razlike među bankama. Ostvaren je određeni napredak u postupku planiranja nasljednika i politikama raznolikosti, iako je napredak u smislu rodne zastupljenosti bio sporiji. Naime, prosječan broj žena među članovima i nadalje je bio nizak i iznosio je oko 35 % neizvršnih direktora i 19 % izvršnih direktora.

U razdoblju od 2022. do 2024. ESB je u sklopu rada na manjkavostima u sastavu i funkcioniranju upravljačkih tijela banaka također nastavio provoditi posebne nadzore na licu mjesta i ciljane procjene (ponovne procjene) sposobnosti i primjerenosti koje se zasnivaju na riziku (vidi odjeljke 1.3.5. i 2.2.).

Naposljetku, ishodi ciljanih provjera upravljačkih tijela i godišnje prikupljanje podataka u znatnoj su se mjeri rabili u nadzornim aktivnostima i u izradi nacrta Vodiča o upravljanju i kulturi rizika^[13].

1.2.3.2. Agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima

Agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima (RDARR) ključni su za dobro upravljanje rizicima i učinkovito odlučivanje jer manjkavosti u kvaliteti podataka i izvješćivanju nepovoljno utječu na sposobnost banaka da ispravno utvrđuju, prate i smanjuju rizike. Dobre sposobnosti u području RDARR‑a također omogućuju bankama da u potpunosti iskoriste svoj potencijal, uključujući poboljšanja operativne učinkovitosti i konkurentnosti.

Već više od desetljeća, od objave načela učinkovitog agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o rizicima Bazelskog odbora (BCBS 239), ESB zamjećuje dugogodišnje manjkavosti u sposobnostima u području RDARR‑a. U 2019. svim značajnim institucijama poslan je dopis u kojemu se banke podsjetilo da bi trebale primjenjivati holistički pristup RDARR‑u i kvaliteti podataka. Zbog tih kontinuiranih izazova RDARR je zadržan kao jedna od glavnih ranjivosti u nadzornim prioritetima za razdoblje od 2024. do 2026. U svrhu rješavanja te ranjivosti provedena je ciljana nadzorna strategija, koja je obuhvaćala aktivnosti na licu mjesta i izvan njega, kako bi se osiguralo da banke imaju učinkovite postupke za usmjeravanje i upravljanje rizicima, uz adekvatno upravljanje podatcima i robusne kontrole kvalitete podataka.

Nastavilo se s kampanjom posebnog nadzora na licu mjesta u području RDARR‑a u kojoj je sudjelovala otprilike jedna trećina značajnih institucija u razdoblju od 2022. do 2024. U kampanji je utvrđeno nekoliko nedostataka u područjima kao što su unutarnje upravljanje, IT infrastruktura i arhitektura podataka te točnost i cjelovitost podataka. Nakon završetka te kampanje u 2024. ESB će nastaviti provoditi ciljane nadzore na licu mjesta kako bi mogao procjenjivati sposobnosti banaka u području RDARR‑a u budućnosti.

Ključna prekretnica u aktivnostima na daljinu bila je objava konačne verzije Vodiča o učinkovitom agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima u svibnju 2024., nakon javnog savjetovanja o nacrtu Vodiča. U konačnoj verziji Vodiča navode se pojašnjenja i objašnjenja nadzornih očekivanja u području RDARR‑a radi veće dosljednosti i pojednostavnjenja. Svi su komentari sažeto navedeni i popraćeni odgovorima u sažetku povratnih informacija. Provedena je posebna ciljana provjera niza sposobnosti banaka u području RDARR‑a, usmjerena na odgovornosti upravljačkog tijela te upravljanje podatcima i arhitekturu podataka. Čini se da je postignut određeni napredak u jasnoj raspodjeli odgovornosti u vezi s RDARR‑om unutar upravljačkih tijela i u uspostavi sveobuhvatnih politika. Međutim, u nekoliko slučajeva i nadalje postoje znatni nedostatci, uključujući ograničeni obuhvat primjene, nepostojanje potpuno neovisnih funkcija validacije ili stalne izazove u postizanju integriranih taksonomija podataka. U sklopu daljnjih aktivnosti ESB je izdao odluke za sedam institucija s kvalitativnim zahtjevima za rješavanje utvrđenih nedostataka. Općenito, nadzorna tijela povećala su pritisak na institucije da pristupe rješavanju stalnih problema s njihovim sposobnostima u području RDARR‑a koje ne zadovoljavaju minimalna nadzorna očekivanja.

Osim te ciljane provjere nadzorna tijela provela su posebne procjene u kontekstu testiranja otpornosti na stres kako bi ocijenila kvalitetu podataka koje su dostavili nadzirani subjekti. Proteklih godina uočena su znatna poboljšanja kvalitete dostavljenih podataka. Ipak, neke su banke imale poteškoća s ispunjavanjem propisanih standarda kvalitete podataka. Ako se kvaliteta podataka smatrala znakom većih značajnih nedostataka koji su utjecali na RDARR, to je uzeto u obzir u procjenama u sklopu SREP‑a i drugim svakodnevnim nadzornim aktivnostima.

Naposljetku, ESB je pripremio godišnje izvješće o poslovanju na području upravljanja podatcima i kvalitete podataka.^[14] U usporedbi s pilot‑projektom iz 2023., čini se da je više rukovodstvo banaka bilo svjesnije važnih problema povezanih s upravljanjem podatcima i kvalitetom podataka. Međutim, i nadalje postoje neki ozbiljni nedostatci. Na primjer, kada je riječ o financijskom izvještavanju (FINREP) i zajedničkom izvještavanju (COREP), ESB je otkrio operativne/ljudske pogreške u postupku izvještavanja, pogrešno tumačenje regulatornih zahtjeva i stalne poteškoće povezane s pružateljima softvera i IT sustavima.

1.2.3.3. Značajna izloženost pokretačima fizičkog i tranzicijskog rizika klimatskih promjena

Sposobnost banaka da primjereno upravljaju klimatskim i okolišnim rizicima i nadalje je važan dio nadzornog programa zbog sve većih fizičkih i tranzicijskih rizika, činjenice da banke još uvijek nisu u potpunosti uključile klimatske i okolišne rizike u svoje okvire za upravljanje rizicima i unutarnje upravljanje kao i zbog novih zahtjeva povezanih s novim paketom bankovnih propisa koji je stupio na snagu u 2025.^[15] Nadalje, preliminarne analize ESB‑a pokazuju da je na kraju 2023. oko 90 % nadziranih subjekata smatralo da su njihovi klimatski i okolišni rizici značajni.^[16]

U tim okolnostima ESB je u studenome 2023. objavio^[17] da je počeo donositi obvezujuće nadzorne odluke, što uključuje moguće izricanje periodičnih penala ako banke ne ispune zahtjeve povezane s klimatskim i okolišnim rizicima u rokovima utvrđenima u tim odlukama. Te su odluke donesene nakon što je ESB obavijestio banke da će pomno pratiti tri ključne etape utvrđene u skladu s ishodom tematske provjere klimatskih i okolišnih rizika u 2022. i, po potrebi, poduzeti provedbene mjere s ciljem rješavanja rizika koji nisu pravilno pokriveni.

Nakon što nije ostvarena prva od triju ključnih etapa, ESB je 2023. i početkom 2024. izdao 28 obvezujućih odluka o klimatskim i okolišnim rizicima. U 22 od tih odluka navedena je mogućnost izricanja periodičnih penala ako banke ne ispune zahtjeve iz tih odluka. Do prve ključne etape od banaka se očekivalo da provode pouzdanu i sveobuhvatnu procjenu značajnosti i skeniranje poslovnog okružja.

Iako je većina tih nadziranih subjekata u međuvremenu ispunila zahtjeve iz tih odluka o procjeni značajnosti i skeniranju poslovnog okružja, na kraju 2024. još uvijek je bio u tijeku postupak utvrđivanja hoće li se periodični penali ipak izreći^[18] u odnosu na mali broj tih subjekata.

Rok za ispunjavanje druge ključne etape bio je kraj 2023. za uključivanje klimatskih i okolišnih rizika u okvire institucija za unutarnje upravljanje, strategiju i upravljanje rizicima. Tijekom 2024. ESB je izdao dodatne obvezujuće nadzorne odluke u kojima se navodi moguće izricanje periodičnih penala ako banke ne ispune zahtjeve navedene u tim odlukama. Te su se obvezujuće odluke odnosile na devet nadziranih subjekata koji nisu imali osnovne elemente za primjereno upravljanje klimatskim i okolišnim rizicima nakon isteka roka za ispunjavanje te ključne etape.

ESB će 2025. nastaviti pomno pratiti napredak banaka i, po potrebi, poduzeti slične provedbene mjere nakon isteka treće ključne etape u prosincu 2024. Nakon isteka te ključne etape od banaka se očekuje da primjenjuju dobre postupke za upravljanje klimatskim i okolišnim rizicima i da su te rizike u potpunosti uvrstile u postupak procjene adekvatnosti internoga kapitala (ICAAP) i testiranje otpornosti na stres.

ESB je 2024. proveo postupak prikupljanja podataka o klimi u sklopu analize scenarija povezanog s klimatskim rizikom u sklopu paketa „Spremni za 55 %” na razini cijelog sustava. Europska komisija zatražila je da europska nadzorna tijela, ESB i Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) zajednički provedu tu analizu kako bi se procijenila otpornost financijskog sustava EU‑a na klimatske i makrofinancijske šokove u skladu s paketom reforma „Spremni za 55 %”. Prikupljeni podatci rabili su se za potrebe paketa „Spremni za 55 %” i pomogli su u procjeni napretka banaka u upravljanju klimatskim rizikom od ESB‑ova testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik u 2022. i u uvođenju dobrih praksa testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik. ESB‑ova procjena dostavljenih podataka o klimi bila je usmjerena na sposobnost banaka da prikupljaju i izračunavaju podatke povezane s klimom, kao što su intenzitet emisija stakleničkih plinova njihovih dužnika i ocjene energetskih certifikata za kolateral kojim su osigurani stambeni krediti. Premda banke ostvaruju određeni napredak, u procjeni su utvrđene manjkavosti u sposobnosti mnogih banaka da transparentno dostavljaju podatke relevantne za klimatske promjene. Međutim, neke banke uspjele su dokazati da je prevladavanje tih nedostataka glede podataka izvedivo. Nakon objave rezultata procjene banke su primile pojedinačna izvješća s rezultatima glede sposobnosti povezanih s podatcima o klimi, uključujući usporedbe s usporedivim institucijama i rezultate testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik u 2022. s obzirom na utvrđeni niz parametara relevantnih za klimatske promjene.

1.2.4. 3. prioritet: daljnji napredak u digitalnoj transformaciji i izgradnji snažnih okvira operativne otpornosti

1.2.4.1. Strategije digitalne transformacije

Digitalizacija financijskih usluga strukturni je trend koji utječe na konkurentno okružje u kojem europske banke posluju. Ona utječe na njihove profile rizika, uključujući njihove dugoročnije strategije, ali može imati i važan utjecaj na operativne i financijske rizike banaka. Dodatnu nadzornu pozornost potrebno je posvetiti rješavanju izazova povezanih s digitalizacijom, povezanim rizicima te sposobnostima upravljačkih tijela u području usmjeravanja i upravljanja rizikom.

U 2024. aktivnosti na daljinu, uključujući ciljane provjere aktivnosti banaka povezanih s digitalizacijom, provodile su se u 21 nadziranom subjektu. Rezultati tih aktivnosti daju ESB‑u vrijedan uvid u rizike povezane s digitalizacijom i pomažu mu da u skladu s tim prilagodi svoje alate i metodologije za procjenu. Zajedno s ishodima drugih aktivnosti poduzetih posljednjih godina ti su rezultati upotrijebljeni kao ulazni podatci u izradi izvješća Digitalisation: key assessment criteria and collection of sound practices objavljenog u srpnju 2024. Izvješće pomaže nadziranim subjektima da razumiju kako se procjenjuju rizici povezani s digitalizacijom i kako razviti dobru praksu iz nadzorne perspektive.

Odluka o digitalizaciji procesa jest strateška odluka banke koja može imati važan utjecaj na njezinu buduću profitabilnost, ali i na povezane rizike. U sklopu ESB‑ova redovitoga kratkoročnog prikupljanja podataka dodatno su se prikupljali podatci o napretku banaka u digitalnoj transformaciji, koji su se odnosili na kretanja u aktivnostima digitalizacije banaka, njihovu suradnju u području financijske tehnologije i njihovu upotrebu tehnologije. Ti su se podatci također rabili u izradi spomenutog izvješća o digitalizaciji.

ESB je 2024. nastavio aktivno pridonositi raspravama o politikama u međunarodnim i europskim radnim skupinama. Te su aktivnosti uključivale davanje regulatornog doprinosa provedbi uredbe o tržištima kriptoimovine^[19] i Akta o umjetnoj inteligenciji^[20].

1.2.4.2. Okviri operativne otpornosti, rizik trećih strana i rizik za kibersigurnost

Operativna otpornost jest sposobnost banke da obavlja ključne operacije čak i u slučaju zastoja u poslovanju ili prestanka poslovanja. Stoga je važan nadzorni prioritet s obzirom na mogući učinak na ključne bankovne aktivnosti na širim financijskim tržištima i na gospodarstvo u cjelini.

U 2024. došlo je do daljnjega znatnog povećanja kibernapada usmjerenih na treće strane koje su pružatelji usluga, a važni kiberincidenti prijavljeni u toj kategoriji povećali su se za oko 50 % i činili gotovo jednu trećinu ukupnih važnih kiberincidenata. Banke se sve više, a katkad i pretjerano oslanjaju na usluge trećih strana koje su pružatelji usluga. Osim toga, i nadalje postoji velika opasnost od kibernapada pod pokroviteljstvom države. Operativna otpornost stoga je izrazito važna za banke pod izravnim nadzorom ESB‑a.

ESB je stoga 2024. proveo nekoliko nadzornih aktivnosti koje se provode na licu mjesta i izvan njega povezanih s IT sigurnošću i rizikom za kibersigurnost, a ključne rezultate i opažanja objavio je u Biltenu nadzora banaka iz studenoga 2024.. Ciljana provjera kiberotpornosti proširena je na drugu skupinu značajnih institucija kako bi se procijenile njihove ključne mjere za kibersigurnost. ESB je također proširio svoju ciljanu provjeru eksternalizacije na drugu skupinu značajnih institucija.

ESB je također sudjelovao u prekograničnoj suradnji stručne skupine G‑7 za kibersigurnost, čiji je cilj bio unaprijediti upravljanje kiberincidentima i okvire za upravljanje krizama.

Osim toga, ESB je proveo simulaciju testiranja kiberotpornosti u sklopu koje su u ESB‑u i nekoliko nacionalnih nadležnih tijela testirani interni postupci za komunikaciju, koordinaciju i eskalaciju u slučaju kibernapada u više nadziranih subjekata. To je testiranje bilo interno, bez sudjelovanja bankarskog sektora.

Aktom o digitalnoj operativnoj otpornosti^[21] podupiru se napori EU‑a da osigura operativnu otpornost financijskog sektora, a cilj mu je konsolidirati i poboljšati zahtjeve za upravljanje IKT rizikom. ESB je 2024. prilagodio svoj nadzorni okvir kako bi osigurao potpunu usklađenost sa zahtjevima iz Akta, na primjer prilagodbom okvira za izvješćivanje o kiberincidentima i registra eksternalizacije. Osim toga, ESB se pripremio za penetracijsko testiranje vođeno prijetnjama služeći se europskim okvirom za etičko hakiranje koje se temelji na saznanjima o prijetnjama (TIBER‑EU).

1.2.4.3. Testiranje kiberotpornosti na stres u 2024.

Testiranje otpornosti na stres u 2024. bilo je usmjereno na kiberotpornost, a u sklopu njega procjenjivao se odgovor banaka na fiktivni incident povezan s kibersigurnošću. Testiranje je obuhvatilo 109 banaka, a uključeno je u SREP proveden u 2024. Testiranje je uključivalo scenarij koji je utjecao na osnovne sustave banaka. Sve su banke testirale svoje sposobnosti odgovora i oporavka te razmijenile svoju dokumentaciju, pri čemu je u 28 banaka provedena dubinska procjena koja je uključivala testiranje oporavka IT sustava i evaluacije na licu mjesta. Testiranje banaka bilo je usmjereno na njihove planove odgovora na krizne situacije, komunikaciju s dionicima, analize usluga i mjere ublažavanja. Sposobnost oporavka procjenjivala se na temelju uvida u mogućnost ponovne uspostave podataka, suradnju s trećim stranama i poboljšanje otpornosti u budućnosti. ESB će nastaviti surađivati s bankama na jačanju njihove kiberotpornosti, s naglaskom na neprekinuto poslovanje, komunikaciju i planove oporavka. Od banaka se očekuje da ispune ciljeve oporavka, ocijene ovisnost o trećim stranama i bolje procjenjuju gubitke prouzročene kibernapadima.

1.3. Izravni nadzor značajnih institucija

1.3.1. Nadzor na daljinu i reforma SREP‑a

Izravni nadzor kreditnih institucija usmjeren je na utvrđivanje i rješavanje rizika kako bi banke ostale otporne i kako bi se osiguralo da se njima učinkovito upravlja u sve složenijem okružju. Nadzorni pristup mora se prilagoditi promjenjivom okružju kako bi se očuvala financijska stabilnost.

U sklopu ESB‑ove zadaće očuvanja sigurnosti i pouzdanosti banaka, jačanje otpornosti bankarskog sektora podrazumijeva primjenu usklađenog i agilnog pristupa kojim se izbjegava fragmentacija.

U tom je kontekstu Nadzorni odbor ESB‑a odlučio provesti reformu postupka nadzorne provjere i ocjene kako bi njegov nadzor postao učinkovitiji, djelotvorniji i intruzivniji, a istodobno se posvetio i prilagodbi i usklađivanju vlastitih metodologija za nadzornu procjenu. Stoga je ESB zatražio neovisnu stručnu provjeru^[22] SREP‑a. U reformi SREP‑a razmotreni su zaključci te neovisne stručne provjere i ona se postupno uvodi od 2024.

Reformom SREP‑a zajamčit će se ista razina nadzorne kontrole, ali uz pojednostavnjeniji vremenski raspored, optimizirane interne postupke i usmjerenije mjere, čime će SREP postati još učinkovitiji.

Očekuje se da će se u potpunosti uvesti do 2026.

Glavni su ciljevi^[23] reforme SREP‑a:

• Usmjeravanje procjena rizika: povećati fleksibilnost nadzornih tijela kako bi se u svojim procjenama mogla usredotočiti na glavne rizike u određenom višegodišnjem razdoblju i odrediti ih kao prioritet. Nadzorna tijela primjenjivat će strategiju višegodišnje procjene, koja će im omogućiti da provode detaljna preispitivanja svih relevantnih rizika u višegodišnjem razdoblju umjesto da svake godine preispituju svaki pojedinačni rizik. Taj fleksibilan pristup omogućit će zajedničkim nadzornim timovima učinkovitiju raspodjelu resursa.
• Bolja integracija nadzornih aktivnosti: ojačati integraciju planiranja nadzora na licu mjesta, dubinskih analiza i horizontalnih tematskih provjera kako bi se dobio strukturiran i sveobuhvatan pregled rizika za banke. Unaprjeđenjem postupka planiranja nadzornih aktivnosti povećava se sinergija i banke bolje razumiju nadzorne prioritete.
• Upotreba svih nadzornih alata: omogućiti učinkovitiju i pravodobniju eskalaciju^[24] kada manjkavosti nisu odmah otklonjene. To uključuje obvezujuće kvalitativne zahtjeve te provedbene mjere i sankcije ako bude potrebno.
• Poboljšanje komunikacije: pojednostavniti ishode SREP‑a, s naglaskom isključivo na ključnim rizicima i nadzornim očekivanjima. Ako je procjenama utvrđeno da nije bilo značajnih promjena u profilu rizika banke, odluke na temelju SREP‑a mogu se posuvremenjivati rjeđe nego jednom godišnje.
• Stabilnije metodologije: pojednostavniti nadzorne metodologije i učiniti ih stabilnijima, čime se nadzornim tijelima omogućuje da se usredotoče na nova pitanja i rizike u nastajanju. Primjer toga jest revizija metodologije zahtjeva u sklopu drugog stupa kojom se nastoji pristup učiniti intuitivnijim i smanjiti složenost postupka. Istodobno se tim revidiranim pristupom nastoji povećati pouzdanost na način da se osigura da se zahtjevi u sklopu drugog stupa i nadalje zasnivaju na iscrpnim nadzornim procjenama rizika koje se provode u sklopu SREP‑a i da ostanu usmjereni na rizike koji nisu obuhvaćeni prvim stupom, čime se osigurava da se rizici ne uračunavaju dvaput.
• Bolja upotreba IT sustava i analize podataka: u ESB‑ovu digitalnom programu predviđaju se ulaganja u IT sustave i analizu podataka od 2024. do 2028., uz uključivanje naprednih tehnologija kao što je generativna umjetna inteligencija kako bi se nadzornim tijelima pomoglo u rutinskim zadaćama s ciljem poboljšanja učinkovitosti, pristupa podatcima, analize rizika, dosljednosti u odlučivanju i cjelokupne suradnje.

Cilj je tih promjena poboljšati europski nadzor banaka tako da se postupke učini usmjerenijima, učinkovitijima, predvidljivijima i transparentnijima. SREP će biti pojednostavnjen i usklađeniji s nadzorom u stvarnom vremenu, čime će se omogućiti brži i učinkovitiji odgovor na rizike u nastajanju. Uz poticanje nadzorne kulture koja daje prednost značajnim ranjivostima i promiče pravodobne i odlučne mjere, ta su poboljšanja osmišljena radi jačanja učinkovitosti i dosljednosti nadzornih praksa.

1.3.1.1. Pristup prilagođen riziku

ESB je u 2024. nastavio provoditi svoj okvir tolerancije rizika koji se primjenjuje od 2023. i stoga je uveo značajke koje se više zasnivaju na rizicima i fleksibilnost u različitim područjima nadzorne metodologije. Okvir tolerancije rizika omogućuje nadzornim tijelima da daju prednost ključnim područjima rizika, čime se omogućuje intruzivan nadzor ondje gdje je najpotrebniji, uz upotrebu svih nadzornih alata u slučajevima kada banke ne ispunjavaju nadzorna očekivanja ESB‑a.

Okvir tolerancije rizika olakšava pretvorbu nadzornih prioriteta u strateško planiranje i svakodnevni nadzor. U tu svrhu u njemu se kombiniraju upute Nadzornog odbora „odozgo prema dolje” o prioritetnim rizicima i ranjivostima s procjenama značajnosti „odozdo prema gore” za svaku banku. Procjenama „odozdo prema gore” učinkovito se nadopunjuju upute „odozgo prema dolje” jer neki se nadzirani subjekti bave pitanjima koja su specifična za pojedinu instituciju i koja utječu na razine tolerancije rizika utvrđene za različite rizike, a time i na fokus nadzora.

Zajednički nadzorni timovi i tijela koja provode horizontalni nadzor poslovnih linija upotrebljavaju okvir tolerancije rizika kao alat kako bi odredili prioritete u svojim aktivnostima i time povećali usmjerenost na ključne nadzorne rizike. To zajedničkim nadzornim timovima omogućuje veću fleksibilnost kada je riječ o rješavanju novih rizika i rizika u nastajanju.

1.3.1.2. Načelo proporcionalnosti

Aktivnosti zajedničkih nadzornih timova zasnivaju se na načelu proporcionalnosti, što znači da intenzitet nadzora ovisi o veličini, sistemskoj važnosti, riziku i složenosti svake značajne institucije. Stoga zajednički nadzorni timovi koji nadziru veće i rizičnije značajne institucije prosječno planiraju veći broj aktivnosti.

Broj aktivnosti provedenih u 2024. bio je neznatno manji u odnosu na broj koji je prvotno bio planiran početkom godine. To je prije svega zbog toga što je mali broj administrativnih zadaća bio otkazan tijekom godine, što je u skladu s prethodnim godinama.

1.3.1.3. Nadzorno planiranje i aktivnosti

Postupak nadzornog planiranja zasniva se na dosljednom i integriranom pristupu prema kojemu se nadzornim prioritetima usmjeravaju planiranje horizontalnih aktivnosti, nadzora na licu mjesta i provjera internih modela te druge nadzorne aktivnosti.

Kako bi se osigurao učinkovit nadzor, različita poslovna područja u ESB‑u blisko surađuju u planiranju svojih aktivnosti uzimajući u obzir nadzorne prioritete, rizike specifične za pojedinu banku i okvir tolerancije rizika. To planiranje uključuje odabir uzoraka nadziranih subjekata koji će sudjelovati u tim horizontalnim aktivnostima i nadzorima na licu mjesta. Kao i proteklih godina, za nadzore na licu mjesta primijenjen je pristup zasnovan na kampanjama (vidi odjeljak 1.3.5.). Ishod tog postupka odražava se u planiranju aktivnosti koje svaki zajednički nadzorni tim provodi za svoj nadzirani subjekt. S obzirom na to da je to planiranje važan dio komunikacije zajedničkih nadzornih timova s nadziranim subjektom, tim se bankama dostavlja i pojednostavnjeni plan aktivnosti u kojem se opisuju nadzorne aktivnosti za koje je potrebno sudjelovanje ili doprinos nadziranog subjekta.

Uzme li se u obzir načelo proporcionalnosti, planovi aktivnosti na daljinu obuhvaćaju: (1) aktivnosti povezane s rizicima (npr. SREP), (2) ostale aktivnosti u vezi s organizacijskim, administrativnim ili pravnim zahtjevima (npr. godišnja procjena značajnosti) i (3) dodatne aktivnosti koje planiraju zajednički nadzorni timovi kako bi planiranje aktivnosti dodatno prilagodili specifičnostima nadzirane grupe ili nadziranog subjekta (npr. analize poslovnih modela ili upravljačke strukture banaka).

1.3.1.4. Nadzorne mjere

Nadzorne mjere^[25] jedan su od ključnih ishoda redovitih nadzornih aktivnosti na licu mjesta i izvan njega. U njima se utvrđuju detaljne mjere koje nadzirani subjekti moraju poduzeti kako bi otklonili manjkavosti. Zajednički nadzorni timovi odgovorni su za praćenje pravodobne i učinkovite provedbe tih mjera. Najvažniji pokretač nadzornih mjera u 2024. bile su aktivnosti na licu mjesta, pri čemu se 55 % ukupnih mjera odnosilo na nadzore na licu mjesta i provjere internih modela (koji su se uglavnom provodili na licu mjesta). Kao i u 2023., najveći broj novih nadzornih mjera (40 %) odnosio se na kreditni rizik (Grafikon 1.).

Grafikon 1.

Nadzorne mjere

a) broj mjera evidentiranih svake godine

b) mjere po aktivnostima	c) mjere po kategorijama rizika

1.3.1.5. Horizontalna analiza u sklopu SREP‑a

ESB je 17. prosinca 2024. objavio ishode SREP‑a provedenoga u 2024.. To je uključivalo razvoj ocjena na temelju SREP‑a te kapitalnih zahtjeva i preporuka u sklopu drugog stupa kao i analizu odabranih područja rizika. Uz suglasnost relevantnih značajnih institucija ESB je na raspolaganje stavio primjenjive kapitalne zahtjeve u sklopu drugog stupa za pojedine banke za 2025., uključujući one koji se primjenjuju u rješavanju rizika prekomjerne financijske poluge.

Ukupna ocjena na temelju SREP‑a ostala je stabilna i iznosila je 2,6, pri čemu je 11 % banaka dobilo lošiju ocjenu, a 15 % banaka dobilo je bolju ocjenu. Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuke blago su se povećali na 15,6 % imovine ponderirane rizikom (15,5 % u 2023.), a medijan zahtjeva u sklopu drugog stupa iznosio je 2,2 % i također je bio stabilan u odnosu na 2023.

SREP proveden u 2024. pokazao je da su banke pod europskim nadzorom banaka općenito i nadalje otporne i da imaju dobre kapitalne i likvidnosne pozicije. Banke će se ubuduće morati prilagoditi promjenjivom okružju. Banke stoga moraju i nadalje biti oprezne i razborite kako bi očuvale svoje poslovanje. Njihove trenutačno dobre razine profitabilnosti pružaju im priliku za jačanje otpornosti.

1.3.2. Nadzor banaka izvan EU‑a

U 2024. ESB je nadgledao 14 društava kćeri banaka izvan EU‑a koje se nalaze u europodručju i koje su zajedno držale 1,8 bil. EUR ukupne imovine (7 % ukupne imovine pod nadzorom banaka ESB‑a), s ukupnom vrijednošću knjige trgovanja od 780 mlrd. EUR (21 % ukupne financijske imovine za trgovanje pod nadzorom banaka ESB‑a) i imovinu pod skrbništvom u iznosu od 15,5 bil. EUR (37 % ukupne imovine pod skrbništvom pod nadzorom banaka ESB‑a) u trećem tromjesečju 2024.

Nadzorne aktivnosti za društva kćeri banaka izvan EU‑a uglavnom su se zasnivale na nadzornim prioritetima ESB‑a za razdoblje od 2023. do 2025. Osim toga, ESB je proveo nekoliko ciljanih inicijativa, uključujući praćenje provedbe provedbenih planova osmišljenih kao odgovor na provjeru na osnovi rezultata mapiranja jedinica za trgovanje (vidi Okvir 2. Godišnjeg izvješća ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2023.) i niz dubinskih analiza povezanih s korporativnim i investicijskim bankarstvom i kontrolama trgovaca, s ciljem rješavanja sve veće zabrinutosti u ključnim područjima kao što su trgovanje i kreditiranje.

ESB je također surađivao s društvima kćerima banaka izvan EU‑a u pitanjima implikacija članka 21.c direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD VI) (s početkom primjene od 11. siječnja 2027.), a kojim se propisuje da grupe iz trećih zemalja moraju uspostaviti fizičku prisutnost u EU‑u za aktivnosti koje uključuju primanje depozita te kreditiranje i davanje jamstava. Takvi bi zahtjevi mogli znatno utjecati na modele knjiženja u odnosu na kreditiranje društava kćeri banaka izvan EU‑a. Dodatni izazov u nadzoru društava kćeri banaka izvan EU‑a jest činjenica da su u potpunosti u vlasništvu svojih matičnih subjekata, čije strategije i interne politike nisu uvijek u skladu s propisima EU‑a ili nadzornim očekivanjima ESB‑a. Imajući to na umu, nadzorna tijela moraju uzeti u obzir te poteškoće i razlike te istodobno osigurati potpunu usklađenost sa standardnim zahtjevima. U takvim je okolnostima ESB također unaprijedio svoje redovite bilateralne razmjene mišljenja s nadzornim tijelima za bankarstvo izvan Europe odgovornima za nadzor banaka izvan EU‑a, kao što su Sustav federalnih rezerva i britansko tijelo za bonitetnu regulaciju (engl. Prudential Regulation Authority).

1.3.3. Nadzor subjekata s aktivnostima u Rusiji

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. ESB aktivno sudjeluje u dijalogu s nekoliko nadziranih subjekata koji su aktivni na ruskom tržištu te je poduzeo posebne mjere kada je to bilo potrebno i pomno prati situaciju. Tijekom 2024. banke su nastavile smanjivati svoje aktivnosti i nadalje provoditi svoje izlazne strategije i strategije za postupni prestanak poslovanja. Općenito, značajne institucije smanjile su svoje izloženosti Rusiji za 5,6 % od kraja 2023. do trećeg tromjesečja 2024.^[26], čime su dodatno smanjile svoje razine izloženosti od početka rata.

Po potrebi ESB je poduzimao mjere za rješavanje situacije u određenim značajnim institucijama kako bi smanjio operativne rizike, reputacijske rizike, rizike usklađenosti i financijske rizike povezane s poslovnim aktivnostima u Rusiji. Neke od tih mjera uključivale su ograničenja kreditiranja i preuzimanja depozita u Rusiji, kao i ograničenja plasiranja sredstava kod financijskih institucija sa sjedištem u Rusiji. Nadalje, ESB očekuje smanjenje poslova plaćanja iz Rusije i smanjenje prekograničnih kredita klijentima s prebivalištem ili sjedištem u Rusiji.

Slično kao značajne institucije, manje značajne institucije također su donijele različite strategije za smanjivanje izloženosti. Nekoliko manje značajnih institucija zatvorilo je svoja društva kćeri u Rusiji, smanjilo bilančnu izloženost i ograničilo financijske transakcije povezane s ruskim tržištem. U nekim su se slučajevima manje značajne institucije u potpunosti povukle s ruskog tržišta tako što su prestale sa svojim poslovanjem i odrekle se svojih odobrenja za pružanje bankovnih usluga. U vrlo malom broju slučajeva međunarodne sankcije ozbiljno su utjecale na manje značajne institucije u ruskom vlasništvu, zbog čega su one bile prisiljene napustiti tržište.

U uvjetima sve većih napetosti u odnosima s Rusijom, infrastrukture financijskog tržišta s odobrenjem za pružanje bankovnih usluga i nadalje su osjetljive na geopolitičke rizike. Ti rizici uključuju pravne izazove i izazove povezane s usklađenošću u odnosu na međunarodne sankcije protiv Rusije. Kako bi funkcionirale u složenom i promjenjivom okružju međunarodnih financijskih i geopolitičkih napetosti, infrastrukture financijskog tržišta moraju nastaviti prilagođavati se i provoditi robusne strategije za smanjivanje rizika, a nadzorna tijela moraju pomno pratiti taj proces.

1.3.4. Temeljito preispitivanje knjige trgovanja

Temeljito preispitivanje knjige trgovanja ključna je sastavnica revidiranog okvira Basel III. To preispitivanje obuhvaća veliku reformu kapitalnih zahtjeva u sklopu prvog stupa za tržišni rizik, koja se temelji na iskustvima stečenima tijekom velike financijske krize 2007./2008., a cilj joj je smanjiti vjerojatnost i učinak sličnih događaja u budućnosti. Konkretno, njome se uvode stroža pravila za klasifikaciju imovine unutar ili izvan knjige trgovanja, alternativni standardizirani pristup, koji je osjetljiviji na rizik, ali i složeniji od postojećega standardiziranog pristupa, kao i dodatni zahtjevi za upotrebu internih modela.

ESB je 2024. proveo ciljanu provjeru na daljinu te nekoliko nadzora na licu mjesta i provjera internih modela o toj temi. Ciljanom provjerom alternativnoga standardiziranog pristupa procijenjena je spremnost uzorka od 30 banaka koji se zasnivao na riziku. Zaključeno je da su banke od početka izvješćivanja u sklopu tog pristupa u 2021. ostvarile razuman napredak u pripremi i provedbi toga novog pristupa za kapitalne zahtjeve. Međutim, utvrđeni su nedostatci više tehničke prirode i manjkavosti u neovisnom preispitivanju i uključivanju alternativnoga standardiziranog pristupa u sklopu temeljitog preispitivanja knjige trgovanja u izvješćivanje rukovodstva.

Osim toga, u nekim su nadzorima na licu mjesta u kojima se ocjenjivala provedba alternativnoga standardiziranog pristupa otkrivene manjkavosti specifične za pojedinu banku u osnovnim izračunima, operativnim procesima i upravljanju podatcima, kao i u sudjelovanju druge i treće linije obrane. Prva dva nadzora na licu mjesta u području alternativnoga standardiziranog pristupa provedena su 2023., a potom je u 2024. proveden još jedan. Pet takvih nadzora planirano je u sklopu programa nadzornog ispitivanja za 2025.

Na osnovi zahtjeva banaka za primjenu alternativnog pristupa internih modela ESB je dovršio tri provjere internih modela u svrhu pripreme nadzornih odluka. Ključni nalazi opisani su u odjeljku 1.3.5.2.

Europska komisija donijela je 24. srpnja 2024. delegirani akt kojim se datum početka primjene temeljitog preispitivanja standarda knjige trgovanja u EU‑u u sklopu okvira Basel III za izračun kapitalnih zahtjeva banaka za tržišni rizik odgađa za jednu godinu (tj. do 1. siječnja 2026.). Kontinuiranim nadzorom u tom području, uz daljnje aktivnosti zajedničkih nadzornih timova, osigurat će se glatka provedba temeljitog preispitivanja knjige trgovanja.

1.3.5. Nadzor na licu mjesta

U skladu s uredbom o SSM‑u^[27] ESB nadgleda nadzirane subjekte provedbom nadzora na daljinu i nadzora na licu mjesta, a kombinacijom tih nadzora osigurava se detaljna i temeljita analiza poslovanja nadziranih subjekata. U sklopu nadzora na licu mjesta dubinski se preispituju rizici, kontrole rizika i unutarnje upravljanje, a provjerama internih modela dubinski se procjenjuju interni modeli koji se upotrebljavaju za izračun kapitalnih zahtjeva, osobito s obzirom na metodologije, ekonomsku primjerenost, rizik, kontrolu rizika i unutarnje upravljanje.

U 2024. pokrenuto je 165 nadzora na licu mjesta i 78 provjera internih modela za značajne institucije. Slično kao i prethodnih godina, većina nadzora na licu mjesta i provjera internih modela provedena je primjenom hibridnih modaliteta rada. Osim toga, ESB je proveo sveobuhvatnu provjeru portfelja financiranja financijskom polugom u nizu banaka^[28] kako bi se pridonijelo poboljšanju upravljanja rizicima u odnosu na kredite s financijskom polugom.

Nadzorima na licu mjesta u 2024. bila su obuhvaćena područja kao što su kreditni rizik, unutarnje upravljanje, IT rizik, kamatni rizik i rizik kreditne marže u bankovnoj knjizi (IRRBB/CSRBB), pri čemu su nekim nadzorima bili obuhvaćeni i likvidnosni rizik, rizik poslovnog modela i profitabilnosti, likvidnosni rizik i rizik financiranja, adekvatnost kapitala, tržišni rizik i operativni rizik. Klimatski i okolišni rizici procjenjivani su posebnim nadzorima na licu mjesta i u sklopu nadzora u drugim područjima rizika, prije svega u području kreditnog rizika.

Provjerama internih modela u 2024. bila su obuhvaćena područja kao što su provedba najnovijih standarda i smjernica Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), temeljito preispitivanje knjige trgovanja i korektivne aktivnosti u odnosu na obveze povezane s prethodnim provjerama internih modela.

Grafikon 2.

Nadzori na licu mjesta i provjere internih modela pokrenuti u 2022., 2023. i 2024.

(broj provjera)

1.3.5.1. Ključni nalazi nadzora na licu mjesta

Kada je riječ o kreditnom riziku, otkrivene su ozbiljne slabosti u sposobnosti banaka da pravilno kvantificiraju očekivane kreditne gubitke za prihodonosne kredite, osobito u okolnostima povećane makroekonomske neizvjesnosti. Modeli očekivanih kreditnih gubitaka nisu bili prikladni za uključivanje prospektivnih informacija. Otkrivene su manjkavosti u modelima za vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza i za gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza. Iako je utvrđen niz različitih praksa, u nizu banaka okviri za uzimanje u obzir značajnog povećanja kreditnog rizika bili su neadekvatni u smislu pravodobnog prijelaza kredita u drugu fazu prema MSFI‑ju 9.

S obzirom na to da su banke bile prilično spore u prepoznavanju pogoršanja na financijskim tržištima, osobito u ranjivom sektoru nekretnina, brojni nalazi odnosili su se na oblikovanje i provedbu postupaka vrednovanja kolaterala. U nadzorima na licu mjesta i nadalje su otkrivane manjkavosti u postupcima upravljanja rizicima i nedostatci u strategiji rizika, sklonosti preuzimanju rizika i postupku odobravanja kredita kao i slabosti u praćenju rizika i pravilnom utvrđivanju restrukturiranih kredita i kredita sa statusom neispunjavanja obveza. U nekim su slučajevima ti rezultati bili potaknuti zabrinutošću glede okvira upravljanja banaka, što je otežavalo pravilno usmjeravanje rizika.

Kada je riječ o tržišnom riziku, glavne slabosti odnosile su se na rizik vrednovanja te na utvrđivanje i mjerenje kreditnog rizika druge ugovorne strane i upravljanje njime. Točnije, kada je riječ o riziku vrednovanja, otkrivene su manjkavosti u izračunu regulatornih i računovodstvenih pričuva institucija kako bi se uzela u obzir nesigurnost u odnosu na vrednovanje. Ozbiljni nedostatci uočeni su i u području kreditnog rizika druge ugovorne strane, osobito kada je riječ o modeliranju i validaciji pokazatelja kreditnog rizika druge ugovorne strane (potencijalna buduća izloženost, testiranja otpornosti na stres), utvrđivanju i praćenju limita i upravljanju kolateralom.

U odnosu na likvidnosni rizik najozbiljniji nalazi odnosili su se na slabosti u mjerenju i praćenju rizika te nedostatke u metodologijama kvantifikacije, točnosti i potpunosti podataka i slabosti u oblikovanju scenarija za testiranje otpornosti na likvidnosni stres. Nalazi su također bili ozbiljni u području regulatornog izvješćivanja te izračuna koeficijenta likvidnosne pokrivenosti i omjera neto stabilnih izvora financiranja. Drugi ozbiljni nalazi odnosili su se na nedovoljno učinkovit organizacijski okvir za upravljanje likvidnosnim rizikom i nedosljednosti između plana financiranja i strategije za likvidnosni rizik.

Kada je riječ o kamatnom riziku u bankovnoj knjizi, većina ozbiljnih nalaza odnosila se na slabosti u mjerenju i praćenju tog rizika, uključujući neadekvatnost metoda kvantifikacije i nedostatnu pouzdanost ključnih pretpostavka modeliranja, zastarjele podatke, loše IT sustave i slabe okvire rizika modela. Drugi ozbiljni nalazi odnosili su se na nedovoljnu formalizaciju profila i strategije za upravljanje kamatnim rizikom u bankovnoj knjizi kao i na nedostatnu uključenost tijela za upravljanje rizicima u definiranje i praćenje postupaka upravljanja kamatnim rizikom u bankovnoj knjizi.

Kada je riječ o poslovnim modelima i profitabilnosti, najozbiljniji nalazi odnosili su se na okvire i metodologije za određivanje cijena proizvoda i njegovo praćenje, što je bilo u središtu više nadzora na licu mjesta u 2024. Drugi ozbiljni nalazi odnosili su se na slabosti u raspodjeli prihoda i troškova, u analizi pokretača profitabilnosti te u pretpostavkama i analizama osjetljivosti u financijskim projekcijama poslovnih planova banaka.

Kada je riječ o poslovnim modelima i profitabilnosti, u nadzorima na licu mjesta koji su se odnosili na provjeru digitalne transformacije^[29] banaka otkrivene su slabosti u strateškom usmjeravanju te u upravljanju promjenama i praćenju promjena. Osim toga, utvrđeni su problemi glede raspodjele prihoda i troškova, okvira ključnih pokazatelja uspješnosti te postupaka predviđanja i izrade proračuna.

Kada je riječ o klimatskom riziku, koji je pokretač rizika u drugim postojećim kategorijama rizika, kao što su rizik poslovnog modela ili kreditni rizik, u nadzorima na licu mjesta otkrivene su slabosti u utvrđivanju rizika, procjenama značajnosti, praćenju i uzimanju u obzir klimatskog rizika u poslovnim strategijama banaka. Osim toga, drugi ozbiljni nalazi odnosili su se na manjkavosti u uključivanju klimatskog rizika u postupke odobravanja kredita i odgovarajuće unutarnje kontrole.

Kada je riječ o unutarnjem upravljanju i blisko povezanim temama, najvažniji nalazi odnosili su se na: (1) agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima zbog nedovoljno sveobuhvatnih okvira upravljanja, neodgovarajuću arhitekturu podataka i IT infrastrukturu, što je dovelo do slabosti u upravljanju kvalitetom podataka, (2) neovisnost, opseg aktivnosti i resurse za sve funkcije unutarnje kontrole i (3) aktivnosti eksternalizacije, uključujući neodgovarajuće procjene rizika pri odlučivanju o eksternalizaciji i manjkavosti u upravljanju rizicima i praćenju eksternaliziranih usluga, osobito u odnosu na IT usluge. Zbog tih su nalaza nadzorna tijela odredila da je otklanjanje nedostataka u unutarnjem upravljanju nadzorni prioritet.

Kada je riječ o ICAAP‑u, najozbiljniji nalazi odnosili su se na: (1) nedosljedne metodologije interne kvantifikacije i pretpostavke za kreditni i tržišni rizik, (2) nedostatke u postupku interne validacije u odnosu na metodologije kvantifikacije i (3) neodgovarajuće metodologije za utvrđivanje značajnih rizika u sklopu postupka utvrđivanja rizika.

Kada je riječ o izračunu regulatornoga kapitala (prvi stup), glavni nalazi odnosili su se na: (1) neodgovarajuću dodjelu pondera rizika izloženostima, što je dovelo do podcjenjivanja imovine ponderirane rizikom, osobito kada je riječ o kreditnom riziku, zbog netočnog raspoređivanja u kategorije izloženosti i nepravilnog utvrđivanja vrijednosti kolaterala i (2) nedostatne kontrolne okvire za postupak izračuna kapitalnih zahtjeva i regulatornoga kapitala.

Kada je riječ o operativnom riziku (koji se ne odnosi na IT rizik), najozbiljniji nalazi odnosili su se na: (1) mjerenje rizika i upravljanje njima, uključujući manjkavosti postupka prikupljanja podataka o operativnom riziku, neodgovarajuće mjere za sprječavanje rizika i korektivne mjere pri rješavanju događaja povezanih s operativnim rizikom i (2) utvrđivanje rizika, osobito neodgovarajući obuhvat i definiciju značajnih operativnih rizika.

Kada je riječ o IT riziku, najozbiljniji nalazi odnosili su se na područje upravljanja IT‑om i kibersigurnošću, osobito u odnosu na zaštitu kibersigurnosti i sposobnosti otkrivanja. Istodobno su u nadzorima na licu mjesta i nadalje otkrivane manjkavosti u okvirima upravljanja, upravljanju kontinuitetom IT‑a i upravljanju IT imovinom. Znatan broj preostalih ozbiljnih nalaza odnosio se na IT poslovanje banaka. Osim toga, upravljanje rizicima trećih strana i nadalje je ključno područje od nadzornog interesa^[30], a velik broj nalaza odnosio se na aranžmane za eksternalizaciju IT aktivnosti. Kao i prethodne godine, ESB je 2024. proveo posebni nadzor velikoga vanjskog pružatelja IKT usluga.^[31]

Zaključno, nalazi su otkrili značajne manjkavosti u raznim područjima upravljanja rizicima u nadziranim bankama. U njima je naglašena potreba za daljnjim poboljšanjima u kvantifikaciji rizika, okvirima upravljanja i unutarnjim kontrolama kako bi se osigurao snažniji i otporniji bankarski sektor. Rješavanje tih pitanja, među ostalim, bit će ključno za banke kako bi se mogle bolje snalaziti u budućoj neizvjesnosti, osobito s obzirom na postojane povišene geopolitičke napetosti i njihov utjecaj na makroekonomske izglede.

1.3.5.2. Ključni nalazi provjera internih modela

U provjerama internih modela ocjenjuje se jesu li interni modeli kojima se banke služe za izračun kapitalnih zahtjeva u skladu s pravnim i regulatornim zahtjevima. Provjere internih modela mogu biti pokrenute na zahtjev banke (ako je riječ o početnom odobrenju modela, značajnim promjenama modela, proširenjima modela, uvođenju modela, trajnoj djelomičnoj primjeni ili povratku na primjenu manje složenih pristupa) ili ih može pokrenuti ESB.

Ciljana provjera internih modela (TRIM), dovršena u travnju 2021., bila je najveći napor nadzora banaka ESB‑a u usklađivanju nadzornog postupanja s internim modelima i njihovoj usklađenosti s postojećim pravilima. Nadzor banaka ESB‑a otada se uglavnom usredotočio na procjenu promjena modela koje su zatražile značajne institucije radi usklađivanja s novim regulatornim zahtjevima koji, na primjer, proizlaze iz regulatornog preispitivanja pristupa zasnovanoga na internim rejting‑sustavima (IRB) (EBA‑in program unaprjeđenja zasnovan na internim rejting‑sustavima) ili otklanjanja slabosti utvrđenih u sklopu TRIM‑a. Jedan od glavnih ciljeva TRIM‑a bilo je smanjenje neopravdane varijabilnosti (koja se ne temelji na riziku) rezultata modela kojima se značajne institucije služe za izračun regulatornih kapitalnih zahtjeva u sklopu prvog stupa i stoga daljnje poticanje povjerenja u upotrebu internih modela.

Osim toga, novi iscrpniji i stroži standardi koji proizlaze iz regulative EBA‑e i EU‑a otežavaju bankama usklađivanje sa svim pravilima, osobito kada je riječ o portfeljima male veličine i/ili portfeljima s ograničenim reprezentativnim podatcima. U tom kontekstu ESB očekuje od banaka da provedu temeljitu procjenu svojih modela internih rejting‑sustava kako bi ih pojednostavnile. U toj bi procjeni trebalo u obzir uzeti provedbu konačne verzije standarda Basel III, operativnu sposobnost banke za uvođenje ili održavanje modela internih rejting‑sustava i troškove povezane s njima te prikladnost tih modela za različite portfelje (npr. dostupnost minimalnih reprezentativnih podataka).

U tom je kontekstu više od 90 % provjera internih modela u 2024. bilo potaknuto zahtjevima banaka za procjenu promjena modela, početno odobrenje modela ili proširenja modela. Kao i u 2023., ESB je pokrenuo oko 5 % provjera internih modela. ESB je također zaprimio i procijenio brojne zahtjeve za povratak na manje složene pristupe, u skladu sa širim inicijativama poduzetima radi pojednostavnjenja opisanog okružja internih modela.

U sklopu provjera internih modela provedenih u 2024. otkriveno je nekoliko nedostataka. U svakoj provjeri internih modela utvrđeno je prosječno 20 nalaza, pri čemu je jedna trećina njih bila vrlo ozbiljna.^[32]

Ako se promatraju isključivo postupovni aspekti koji se odnose na modele internih rejting‑sustava za kreditni rizik, otprilike jedna trećina nalaza bila je vrlo ozbiljna, pri čemu se otprilike polovina njih odnosila na nedostatke u IT infrastrukturi i definiciji nastanka statusa neispunjavanja obveza. Kada je riječ o modeliranju vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza i gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, otprilike trećina nalaza bila je vrlo ozbiljna. Kada je riječ o modeliranju vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza, otprilike polovina nalaza odnosila se na kvantifikaciju rizika i izračun marže konzervativnosti. Kada je riječ o modeliranju gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, glavne zabrinutosti odnosile su se na kvantifikaciju rizika i strukturu rejting‑sustava.^[33] U područjima s velikim brojem ozbiljnih nalaza ESB je dao dodatna pojašnjenja u revidiranom Vodiču o internim modelima koji je objavljen u veljači 2024.

Tijekom izvještajnog razdoblja provedeno je samo nekoliko istraga tržišnog rizika zbog budućih novih zahtjeva koji proizlaze iz temeljitog preispitivanja knjige trgovanja. Tijekom istraga u sklopu početnog odobrenja modela prema novim zahtjevima, glavne slabosti otkrivene su u nekim od sastavnica novog pristupa, npr. u procjeni mogućnosti modeliranja faktora rizika, metodama za mjerenje rizika u sklopu stresnog scenarija i procesima modela. Zbog malog broja provjera internih modela za kreditni rizik druge ugovorne strane nalazi nisu grupirani.

1.4. ESB‑ovo nadgledanje nadzora i neizravni nadzor manje značajnih institucija

1.4.1. Struktura sektora manje značajnih institucija

Broj manje značajnih institucija smanjio se s 1932 na kraju 2023. na 1912 u drugom tromjesečju 2024. na najvećoj razini konsolidacije. Pritom se 77 % svih europskih manje značajnih institucija nalazi u Njemačkoj i Austriji. Većina strukturnih promjena u sektoru manje značajnih institucija u 2024. odnosila se na pripajanja 43 subjekta, od kojih je većina imala sjedište u Njemačkoj. Oduzeta su četiri odobrenja za pružanje bankovnih usluga i izdana su četiri nova odobrenja za rad.

Sektor manje značajnih institucija sastoji se od vrlo raznolikih i katkad vrlo specijaliziranih poslovnih modela, pri čemu se oko 60 % odnosilo na zajmodavce za kredite stanovništvu i potrošačima, koji su i nadalje prevladavajuća komponenta. To su često regionalne štedne i/ili zadružne banke, od kojih su mnoge članice institucionalnih sustava zaštite, a uglavnom se nalaze u Njemačkoj i Austriji. Za razliku od aktivnosti značajnih institucija, aktivnosti manje značajnih institucija općenito su i nadalje više koncentrirane u određenim regijama i/ili usmjerene na određene proizvode.

Unatoč općem smanjenju broja manje značajnih institucija, taj sektor i nadalje je važan dio europskoga bankarskog sektora i čini oko 15,5 % ukupne bankovne imovine, isključujući infrastrukture financijskog tržišta. Postoje znatna odstupanja u udjelu imovine manje značajnih institucija u ukupnoj bankovnoj imovini određene države, što upućuje na strukturne razlike među državama članicama. Iako se u Austriji, Njemačkoj, Luksemburgu i Malti više od trećine ukupne imovine koja se drži u domaćem bankarskom sektoru odnosilo na manje značajne institucije, sektor manje značajnih institucija u većini drugih država relativno je malen. Primjerice, u Belgiji, Francuskoj i Grčkoj taj sektor čini samo 4,4 %, 1,9 % i 4,8 % ukupne bankovne imovine. Dodatne pojedinosti mogu se pronaći u Izvješću o nadzoru manje značajnih institucija u 2024..

Grafikon 3.

Klasifikacija poslovnih modela manje značajnih institucija

(postotci)

1.4.2. Odabrane aktivnosti nadgledanja nadzora

Nagli rast kamatnih stopa u 2023. doveo je do zamjetnog povećanja profitabilnosti banaka u 2024. Međutim, taj je rast bio popraćen nesigurnošću, osobito zbog izloženosti geopolitičkim rizicima, a posebno zbog izloženosti nekretninama, prije svega onih koje su povezane s poslovnim nekretninama. Povećanje udjela neprihodonosnih kredita u kreditnim portfeljima manje značajnih institucija na 2,5 % u drugom tromjesečju 2024., koje premašuje najnižu razinu u 2023., upućuje na mogući početak akumulacije rizika. Stoga su ESB i nacionalna nadležna tijela u vezi s tim pomno pratili kretanja na sektorskoj razini i razini banaka. S obzirom na sve veću neizvjesnost, postojala je daljnja zabrinutost o mogućem utjecaju na likvidnosni rizik. Stoga su ESB i nacionalna nadležna tijela proveli ciljanu procjenu planova financiranja kako bi procijenili moguće likvidnosne rizike u sektoru manje značajnih institucija.

S obzirom na važnost IKT sustava ESB je olakšao strukturiranu razmjenu pristupa nadzoru IKT rizika među europskim nadzornim tijelima, čime bi se također trebala poduprijeti provedba Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti s regulatornog stajališta. U području klimatskih promjena ESB je organizirao razmjenu informacija među nacionalnim nadležnim tijelima i nastavio ih podupirati razmjenom dokaza o dobroj praksi te edukacijom njihovih zaposlenika.

1.4.3. Horizontalni rad na testiranju otpornosti manje značajnih institucija na stres

U 2024. ESB i nacionalna nadležna tijela proveli su posebne daljnje aktivnosti u vezi s provjerom nacionalnih praksa iz 2022. za nadzorno testiranje otpornosti manje značajnih institucija na stres. To je uključivalo niz radionica o dobroj praksi, metodologijama i alatima. Osim toga, ESB i nacionalna nadležna tijela izradili su niz najnovijih publikacija o testiranju otpornosti manje značajnih institucija na stres, kao i kvantitativnu analizu najnovijih agregiranih rezultata testiranja otpornosti manje značajnih institucija na stres i nekoliko povezanih parametara za testiranje otpornosti na stres.

Na osnovi testiranja otpornosti na stres koja su provela nacionalna nadležna tijela, ta je analiza pokazala da je sektor manje značajnih institucija otporan. S metodološkog stajališta, premda prakse testiranja otpornosti manje značajnih institucija na stres imaju brojne sličnosti, postoje i razlike zbog specifičnih obilježja nacionalnih bankovnih struktura u europskim nadziranim subjektima.

1.5. Makrobonitetne zadaće ESB‑a

ESB‑ova koordinacija makrobonitetne politike unutar europskog nadzora banaka ključna je za dosljednost i učinkovitost u rješavanju sistemskog rizika u cijelom europodručju. Svojim aktivnostima nadgledanja nadzora i drugim sličnim funkcijama ESB preispituje mjere koje poduzimaju nacionalna tijela kako bi se osiguralo da su pojedinačne države članice i bankovna unija u cjelini dobro pripremljene za rješavanje gospodarske neizvjesnosti i rizika za financijsku stabilnost.

ESB je u 2024. aktivno surađivao s nacionalnim tijelima u skladu s makrobonitetnim zadaćama koje su mu dodijeljene na temelju članka 5. uredbe o SSM‑u. U vezi s tim, kao i prethodnih godina, ESB je od odgovarajućih nacionalnih tijela primio i procijenio obavijesti o makrobonitetnim politikama. Obavijesti su se ticale odluka o utvrđivanju protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala, odluka o utvrđivanju i tretmanu kapitala globalnih sistemski važnih institucija ili ostalih sistemski važnih institucija kao i odluka o drugim makrobonitetnim mjerama, na primjer o određivanju zaštitnih slojeva za sistemski rizik i o strožim ponderima rizika za izloženosti banaka nekretninama.^[34]

U 2022. i 2023. nekoliko nacionalnih tijela uvelo je ili povećalo cikličke ili strukturne zaštitne slojeve kapitala. Taj se trend nastavio i u 2024., što je dovelo do situacije u kojoj su sve države članice bankovne unije najavile ili uvele neki oblik zahtjeva za otpustive zaštitne slojeve kapitala, pri čemu je devet država uvelo tzv. pozitivnu neutralnu stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, odnosno pozitivnu stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u slučajevima u kojima ciklički sistemski rizici još nisu povišeni. Nacionalna su tijela utvrdila i 129 ostalih sistemski važnih institucija i odredila stope zaštitnog sloja kapitala za te banke. Te stope bile su u skladu s metodologijom određivanja donje granice zaštitnih slojeva za ostale sistemski važne institucije.

ESB od siječnja 2024. primjenjuje revidiranu metodologiju određivanja donje granice za procjenu zaštitnih slojeva ostalih sistemski važnih institucija.^[35] Uvođenjem više razreda i više razine donje granice za najviši razred cilj je revidirane metodologije određivanja donje granice ojačati sposobnost ostalih sistemski važnih institucija za apsorpciju gubitaka, dodatno smanjiti rizik različitosti zaštitnih slojeva ostalih sistemski važnih institucija i postići dosljedniji tretman ostalih sistemski važnih institucija u državama koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka. Kao što je Upravno vijeće najavilo u prosincu 2024., ESB je nedavno poboljšao metodologiju određivanja donje granice za procjenu zaštitnih slojeva ostalih sistemski važnih institucija koje prijavljuju nacionalna tijela, pri čemu se sada uzima u obzir i sistemska važnost ostalih sistemski važnih institucija za bankovnu uniju u cjelini. Tom poboljšanom metodologijom, koja se primjenjuje od 1. siječnja 2025., spriječit će se neopravdana različitost u određivanju zaštitnih slojeva ostalih sistemski važnih institucija i pridonijeti produbljivanju financijske integracije smanjivanjem trenutačne razlike između kapitalnih zahtjeva za domaće i prekogranične aktivnosti u bankovnoj uniji.^[36]

Nadzor banaka ESB‑a bio je aktivno uključen i u nekoliko područja rada ESRB‑a. To je uključivalo redovite procjene rizika i ranjivosti u financijskom sustavu EU‑a, rad na posljedicama viših kamatnih stopa za financijsku stabilnost, rad na analizi sistemske nelikvidnosti i poboljšanju makrobonitetnih alata za kiberotpornost^[37] kao i rad na ranjivostima u sektoru stambenih i poslovnih nekretnina. To je uključivalo i nepovoljne scenarije za EBA‑ino testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a u 2025. i ESRB‑ovo testiranje u odnosu na likvidnost na razini cijelog sustava.

1.6. Rizici i nadzorni prioriteti za razdoblje od 2025. do 2027.

Strateški prioriteti i nadalje odražavaju postojeće okružje rizika i potrebu za pravodobnim otklanjanjem nedostataka iz neriješenih nalaza. Unatoč stabilnim bilancama i profilima rizika europskih banaka u 2024., zbog dugotrajnih povišenih geopolitičkih napetosti i povezane neizvjesnosti glede makroekonomskih izgleda banke moraju i nadalje biti oprezne i redovito procjenjivati posljedice za njihovo poslovanje i profile rizika. Istodobno, s obzirom na postupno preusmjeravanje nadzornog interesa s utvrđivanja rizika na smanjivanje rizika u područjima koja su bila pod čvrstom nadzornom kontrolom u prošlosti, od banaka će se tražiti da pojačaju napore kako bi učinkovito otklonile dugotrajne nedostatke.

Nadzor banaka ESB‑a proveo je ciljane prilagodbe svojih nadzornih prioriteta za razdoblje od 2025. do 2027., uz poziv bankama da se usmjere na razboritu i pouzdanu praksu upravljanja rizicima kako bi se nosile s nepovoljnim činiteljima koji se očekuju u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2025. do 2027. stoga su usmjereni na jačanje otpornosti banaka na neposredne makrofinancijske prijetnje i teške geopolitičke šokove (1. prioritet), pravodobno otklanjanje poznatih značajnih nedostataka, osobito u odnosu na upravljanje klimatskim i okolišnim rizicima i RDARR (2. prioritet) i potrebu za odgovorom na izazove koji proizlaze iz digitalizacije i novih tehnologija (3. prioritet). Prvi prioritet bit će osobito usmjeren na uključivanje upravljanja geopolitičkim rizicima u nadzorne aktivnosti i u procjenu povezanih praksa upravljanja rizicima u bankama. Nadzorna tijela provodit će i druge redovite i daljnje aktivnosti u vezi s prethodnim nadzornim prioritetima u sklopu kontinuirane suradnje s bankama, kao dopuna radu na trima nadzornim prioritetima za razdoblje od 2025. do 2027. Dodatne pojedinosti o posuvremenjenim nadzornim prioritetima, procjenama rizika na kojima se oni zasnivaju i povezanim nadzornim aktivnostima mogu se pronaći u nadzornim prioritetima za razdoblje od 2025. do 2027.

Okvir 2.
Geopolitički rizici

Jačanje geopolitičkih napetosti posljednjih godina zahtijeva pojačano preispitivanje. Premda izravni utjecaj nedavnih geopolitičkih zbivanja na bankarski sektor zasad nije velik, a neposredne prijetnje ograničene su, potrebno je i nadalje zadržati oprezan stav i procjenjivati moguće posljedice za banke u budućnosti.

Geopolitički rizici definiraju se kao „prijetnja, realizacija i eskalacija nepovoljnih događaja povezanih s ratovima, terorizmom i bilo kakvim napetostima među državama i političkim akterima koje utječu na miran tijek međunarodnih odnosa”.^[38] Ti rizici ne mogu se lako predvidjeti, potječu izvan financijskog sustava i mogu utjecati na sve tradicionalne kategorije rizika u bankarskom sektoru putem triju transmisijskih kanala rizika: financijskih tržišta, realnoga gospodarstva te sigurnosti i zaštite (Slika A). Geopolitički rizici mogu dovesti do povećanja nesklonosti riziku, a time do šokova povezanih s tržišnim rizikom i rizikom financiranja. Makroekonomski šok može izazvati povećanje kreditnog rizika i rizika profitabilnosti. Rizici za kanal sigurnosti i zaštite mogu ugroziti poslovanje banaka i održivost njihovih poslovnih modela.

Geopolitički rizik bio je glavni nadzorni prioritet za razdoblje od 2024. do 2026. i ostat će glavnim nadzornim prioritetom u razdoblju od 2025. do 2027. (vidi odjeljak 1.6.). Zbog svoje međusektorske prirode geopolitički rizik rješava se nizom nadzornih inicijativa.

Prvo, za upravljanje geopolitičkim rizicima potrebna su snažna pravila upravljanja. Stoga će ESB procjenjivati postupke upravljanja rizicima i okvire za sklonost preuzimanju rizika kojima se banke služe za praćenje i smanjivanje geopolitičkih rizika kako bi lakše oblikovao svoja stajališta o nadzornim očekivanjima povezanima s tim rizicima.

Drugo, geopolitički rizici trebaju se razmatrati u kontekstu likvidnosti i planiranja kapitala. Zbog toga nadzorna tijela procjenjuju alate kojima se banke služe u postupku procjene adekvatnosti internoga kapitala i postupku procjene adekvatnosti interne likvidnosti.

Treće, geopolitički rizici također mogu pogoršati kreditni rizik putem kanala realnoga gospodarstva. S obzirom na to, u sklopu preispitivanja MSFI‑ja 9 analiziralo se kako banke u rezervacijama za gubitke po kreditima uzimaju u obzir nove rizike, uključujući geopolitički rizik.

Četvrto, geopolitički rizik bio je ključna sastavnica EBA‑ina testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2023. i bit će ključna sastavnica testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2025.^[39]

Peto, sve veće geopolitičke napetosti mogu utjecati na operativnu otpornost banaka, na primjer u obliku opasnosti od kibernapada ili putem njihovih modaliteta eksternalizacije. Stoga banke moraju imati robusne operativne okvire kako bi se te prijetnje smanjile. Te se prijetnje mogu procijeniti ciljanim provjerama modaliteta eksternalizacije i kiberotpornosti te su procjenjivane u sklopu testiranja kiberotpornosti na stres u 2024. Pokrenute su i inicijative kako bi se obuhvatili geopolitički rizici svake banke na pojedinačnoj razini.

Slika A

Kanali prijenosa geopolitičkih napetosti u makrofinancijsko okružje i na banke

1.7. Procjena učinkovitosti nadzora

ESB je 2024. počeo razmatrati načine sustavne procjene mjere u kojoj se njegovim nadzornim aktivnostima postižu željeni rezultati. ESB će holističkom procjenom učinkovitosti nadzora moći bolje ocijeniti u kojoj su mjeri ispunjeni njegovi nadzorni prioriteti i treba li prilagoditi svoje nadzorne strategije. To je ključan element odgovornosti europskog nadzora banaka u cjelini.

Učinkovitim nadzorom nadzornim tijelima omogućuje se da odmah procjenjuju bonitetne rizike i utvrde značajne manjkavosti, čime se učinkovitije upotrebljavaju njihovi nadzorni alati i regulatorne ovlasti kako bi banke mogle pravodobno otkloniti nedostatke. Za procjenu učinkovitosti nadzora potrebni su kvantitativni pokazatelji, kvalitativne informacije i stručna prosudba.

U procjeni učinkovitosti nadzora potrebno je uzeti u obzir činjenicu da ishodi nadzornih aktivnosti: (1) možda nisu izravno vidljivi u financijskim ili statističkim podatcima, (2) imaju odgođeni učinak i (3) mogu biti pod utjecajem vanjskih činitelja izvan opsega utjecaja nadzornog tijela. Zbog toga je nužno koristiti se odgovarajućim analitičkim alatima i stručnom prosudbom.

ESB kao nadzorno tijelo nastoji poboljšavati svoju učinkovitost, a cilj mu je ići korak dalje od svojeg cilja osiguravanja usklađenosti s regulatornim zahtjevima i poticanja nadziranih subjekata da otklone utvrđene manjkavosti. Mjerenje učinkovitosti nadzora ne uključuje samo razumijevanje ključnih učinaka poduzetih nadzornih mjera. Ono obuhvaća i razmatranje neželjenih učinaka i uloge makroekonomskog okružja u utjecaju na rezultate nadzora. Stoga ocjenjivanje učinkovitosti nadzora ne obuhvaća samo procjenu provedenih nadzornih aktivnosti, već započinje s mjerenjem konkretnih ishoda tih nadzornih aktivnosti. Zato ESB nastoji procijeniti je li nadzirani subjekt pravilno i pravodobno pristupio rješavanju utvrđenih rizika i otklonio manjkavosti i također traži načine na koji se takvi rizici ili manjkavosti mogu izbjeći u budućnosti.

To ESB‑u pomaže da utvrdi je li se pravilno pristupilo rješavanju prioritetne ranjivosti ili je potrebno prilagoditi nadzornu strategiju za rješavanje tih ranjivosti. Na taj se način može izraditi program rada na visokoj razini, zajedno s potrebnim nadzornim alatima, kako bi se učinkovitije riješila prioritetna ranjivost. Ta procjena učinkovitosti ESB‑ova nadzora mogla bi dodatno poduprijeti komunikaciju s vanjskim dionicima ESB‑a, kao što je Europski parlament, za potrebe rasprave o odgovornosti europskog nadzora banaka u cjelini.

2. Odobrenja, postupci procjene sposobnosti i primjerenosti te postupci provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija

2.1. Odobrenja

2.1.1. Procjene značajnosti, sveobuhvatne procjene i utvrđivanje manje značajnih institucija s velikim utjecajem

2.1.1.1. Procjene značajnosti

Godišnja procjena u skladu s okvirnom uredbom o SSM‑u^[40] o tome ispunjava li banka ili bankovna grupa bilo koji od kriterija značajnosti^[41] dovršena je u studenome 2024. Dopunjena je ad hoc procjenama značajnosti (u sklopu kojih je izdana 51 odluka o značajnosti) koje su provedene nakon promjena u strukturi grupa.

Stoga je 1. siječnja 2025. u značajne institucije bilo svrstano 114 institucija^[42], što je jedna institucija više nego u prethodnoj godišnjoj procjeni značajnosti.

Nakon godišnje procjene za 2024. uvedene su sljedeće izmjene:

Nadalje, zbog toga što su dva investicijska društva 1. kategorije dobila odobrenje za rad kao značajne kreditne institucije, u 2024. na popis značajnih grupa dodane su dvije značajne kreditne institucije.

Osim toga, došlo je do sljedećih promjena u strukturi grupa koje su utjecale na broj značajnih nadziranih subjekata:

Naposljetku, došlo je do sljedećih promjena u strukturi grupa koje nisu utjecale na broj značajnih nadziranih subjekata:

Popis nadziranih subjekata redovito se posuvremenjuje i nalazi se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

2.1.1.2. Sveobuhvatne procjene i pregledi kvalitete imovine

ESB je u 2024. dovršio tri pregleda kvalitete imovine. Svaka od triju procijenjenih banaka ispunila je kriterij za izravni nadzor ESB‑a: Grupa AS LHV Group u Estoniji bila je među trima najvećim kreditnim institucijama u državi članici, a banke FinecoBank S.p.A. u Italiji i J.P. Morgan SE u Njemačkoj ispunjavale su kriterij veličine.

ESB je u studenome 2024. pokrenuo pregled kvalitete imovine u trima bankama koje su ispunjavale kriterij veličine: Raiffeisen-Holding Niederösterreich-Wien reg.Gen.m.b.H. u Austriji, Wüstenrot Bausparkasse Aktiengesellschaft u Njemačkoj i LBS Landesbausparkasse Süd u Njemačkoj. Očekuje se da će pregled biti dovršen u drugom tromjesečju 2025.

2.1.1.3. Manje značajne institucije s velikim utjecajem

Zbog velikog broja manje značajnih institucija i njihovih razlika s obzirom na veličinu, složenost i profil rizika, europski nadzor banaka razvrstava te institucije na temelju njihova utjecaja na financijski sustav i njihova profila rizika. Od 2022. kriteriji utjecaja i kriteriji rizika procjenjuju se zasebno. Manje značajne institucije s velikim utjecajem utvrđuju se jednom godišnje za svaku od država koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka. Kriteriji za utvrđivanje manje značajnih institucija s velikim utjecajem uključuju veličinu, važnost za gospodarstvo, prekogranične aktivnosti, poslovni model i minimalnu pokrivenost po državi (vidi Okvir 1. Izvješća o nadzoru manje značajnih institucija za 2022.).

Manje značajna institucija koja se smatra malom i jednostavnom institucijom na temelju uredbe o kapitalnim zahtjevima može se imenovati manje značajnom institucijom s velikim utjecajem samo ako je riječ o najvećoj manje značajnoj instituciji u državi u kojoj su sve manje značajne institucije male i jednostavne institucije.

2.1.2. Postupci odobrenja: uvod i statistički podatci o upućivanju postupaka

U 2024. ESB‑u su upućena ukupno 742 postupka odobrenja (Tablica 10.). Njima je bilo obuhvaćeno 15 zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, devet odluka o oduzimanju odobrenja za rad, 29 obavijesti o prestanku važenja odobrenja za rad, 91 postupak stjecanja ili povećanja kvalificiranih udjela, 596 postupaka povezanih s jedinstvenom putovnicom i dva odobrenja za rad financijskim holdinzima. Ti su postupci uključivali i izdavanje odobrenja za rad trima investicijskim društvima 1. kategorije kao značajnim kreditnim institucijama u skladu sa širom definicijom „kreditne institucije” koja se primjenjuje od lipnja 2021. u skladu s revidiranom direktivom o kapitalnim zahtjevima (CRD V)^[43].

U 2024. dovršene su 133 odluke u sklopu postupka odobrenja^[44]. Te odluke činile su 8,3 % svih pojedinačnih nadzornih odluka ESB‑a u 2024.

U sklopu pet postupaka odobrenja donesene su negativne odluke. Nadalje, tri zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i tri obavijesti o stjecanjima ili povećanju kvalificiranih udjela povučeno je prije dovršetka odluke zbog negativne procjene.

2.1.2.1. Razvoj zajedničkih postupaka

Ukupno gledano, u 2024. broj zajedničkih postupaka za izdavanje odobrenja za rad, postupaka povezanih sa stjecanjem kvalificiranih udjela i postupaka oduzimanja odobrenja za rad upućenih ESB‑u smanjio se u usporedbi s prethodnom godinom.

ESB je procijenio velik broj kvalificiranih udjela. U trima postupcima izdao je negativne odluke zbog zabrinutosti koje su iznijela nadzorna tijela. Jedna od tih odluka osporena je pred Administrativnim odborom za preispitivanja koji je izdao mišljenje kojim se potvrđuje ESB‑ova odluka (vidi odjeljak 6.3.2.). Nekoliko postupaka za stjecanje kvalificiranih udjela bilo je rezultat internih reorganizacija na koje se primjenjivao pojednostavnjeni pristup u procjeni kvalificiranih udjela. Prekogranična konsolidacija ostala je ograničena u 2024. unatoč novijim transformacijama i dinamici aktivne konsolidacije.

Većina postupaka izdavanja odobrenja za rad u 2024. bila je povezana s osnivanjem novih manje značajnih institucija. Nekoliko postupaka izdavanja odobrenja za rad značajnih institucija odnosilo se u prvom redu na izdavanje odobrenja za pružanje dodatnih reguliranih djelatnosti koje su banke planirale, a što je obvezno u nekim državama članicama. ESB je odobrio dva proširenja odobrenja za rad za aktivnosti povezane s kriptoimovinom u Njemačkoj u vezi s posebnim zahtjevom za izdavanje odobrenja za rad koji je propisan u skladu s njemačkim pravom. Osim toga, od 26. lipnja 2021. izdano je jedno odobrenje za rad na temelju regulatornog okvira EU‑a za investicijska društva, uvedenog primjenom uredbe i direktive o investicijskim društvima.

S obzirom na stupanje na snagu uredbe o tržištima kriptoimovine (MiCAR) u lipnju 2023. i njezinu primjenu od prosinca 2024. kreditne institucije diljem EU‑a razmatraju hoće li obavljati aktivnosti i usluge povezane s kriptoimovinom kako je utvrđeno u toj uredbi. Kreditne institucije kako su definirane u uredbi o kapitalnim zahtjevima nisu obvezne imati dodatna odobrenja za rad u skladu s MiCAR‑om za obavljanje aktivnosti i usluga povezanih s kriptoimovinom, ali se na njih primjenjuju obavještajni zahtjevi.

ESB je 2024. zaprimio dva zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad povezana s nacionalnom reformom kojom se od lokalnih kreditnih unija zahtijeva da postanu kreditne institucije. Neke zahtjeve za izdavanje odobrenja za rad podnijeli su subjekti iz trećih zemalja koji namjeravaju proširiti svoje poslovanje u EU‑u. U tim su slučajevima procjene bile usmjerene na dobar ugled subjekata i usklađenost tih subjekata iz trećih zemalja s propisima o sprječavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma.

Nacionalna nadležna tijela pokrenula su postupak za oduzimanje odobrenja za rad dvjema manje značajnim institucijama (u Njemačkoj i Luksemburgu). Jedan od njih pokrenut je jer kreditna institucija nije imala primjerene dioničare te se odlučila na prestanak poslovanja, a drugi je pokrenut zbog neprimjerenosti dioničara, povreda u unutarnjem upravljanju i ozbiljnih povreda zahtjeva koji se odnose na sprječavanje pranja novca. Jedna od tih dviju odluka o oduzimanju odobrenja za rad osporena je pred ESB‑ovim Administrativnim odborom za preispitivanja koji je izdao mišljenje kojim se potvrđuje ESB‑ova odluka (vidi odjeljak 6.3.2.). Obje odluke ESB‑a osporene su pred Općim sudom Europske unije. Postupci su još u tijeku.

2.1.2.2. Kretanja u odnosu na postupke povezane s jedinstvenom putovnicom i (mješovite) financijske holdinge

ESB i nacionalna nadležna tijela obradili su 462 postupka povezana s jedinstvenom putovnicom u 2024.

Broj postupaka stabilizirao se u 2023. i 2024. nakon velikog broja postupaka u 2021. i 2022. zbog prenošenja CRD‑a V u nacionalno zakonodavstvo. ESB je 2024. obaviješten o dvama postupcima koji se odnose na (mješovite) financijske holdinge značajnih grupa: jedan kojim se traži odobrenje i drugi kojim se traži izuzeće.

2.2. Postupci procjene sposobnosti i primjerenosti

U 2024. ESB‑u je upućeno ukupno 1557 pojedinačnih postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti^[45] u odnosu na značajne institucije (Tablica 11.).

U 2024. godini 63,0 % svih pojedinačnih postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti odnosilo se na članove upravljačkog tijela u nadzornoj funkciji, a 25,8 % na članove upravljačkog tijela u izvršnoj funkciji. Preostali pojedinačni postupci odnosili su se na nositelje ključnih funkcija (8,9 %), voditelje podružnica u trećim zemljama (1,6 %) i dodatne položaje neizvršnih direktora (0,7 %).

Prosječno vrijeme potrebno za provedbu procjena sposobnosti i primjerenosti i za donošenje odluke ESB‑a smanjilo se sa 109 dana u 2023. na 97 dana u 2024., što je unutar roka od najviše četiri mjeseca kako je utvrđeno u stavku 179. zajedničkih ESMA‑inih i EBA‑inih Smjernica za procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela i nositelja ključnih funkcija.

2.2.1. Kretanja u postupcima procjene sposobnosti i primjerenosti

ESB je nastavio poboljšavati učinkovitost odluka o sposobnosti i primjerenosti pojednostavnjivanjem postupaka (s pomoću alata strojnog čitanja Heimdall) te izradom i posuvremenjivanjem vodiča i predložaka, s većim naglaskom na raznolikost i kolektivnu prikladnost. ESB je 24. travnja 2024. organizirao zajednički seminar s Europskim sveučilišnim institutom u Firenci radi podizanja svijesti u bankarskom sektoru o učinkovitom upravljanju i kulturi rizika.

ESB je primijenio kriterij sposobnosti i primjerenosti kolektivne prikladnosti kako bi poboljšao učinkovitost odbora promicanjem raznolikosti vještina i iskustva, rodne raznolikosti te raznolikosti geografskog podrijetla i dobi u odborima banaka. ESB je u 2024. također povećao očekivanja glede kolektivne prikladnosti, s naglaskom na stručno znanje u području informacijske i komunikacijske tehnologije i sigurnosnih rizika u upravljačkom tijelu u nadzornoj funkciji.

Na temelju procjene prikladnosti mogu se uvesti dodatne odredbe kada je potrebno riješiti određene zabrinutosti o kandidatu na temelju pet kriterija sposobnosti i primjerenosti. Odluke koje sadržavaju dodatnu odredbu povećale su se s 9,5 % u 2023. na 14,5 % u 2024. Najčešći razlozi za zabrinutost istaknuti u procjenama sposobnosti i primjerenosti u 2024. odnosili su se na iskustvo, sukobe interesa i kolektivnu prikladnost. ESB je odredio 55 uvjeta, 151 obvezu i 20 preporuka u 2024., u odnosu na 47 uvjeta, 179 obveza i 21 preporuku u 2023.

Ako postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost glede primjerenosti kandidata, ESB može smatrati da je potrebno provesti temeljitiju procjenu, a naposljetku može priopćiti da namjerava donijeti negativnu odluku. Banke potom obično povlače zahtjev tijekom nadzornog dijaloga. U 2024. to se dogodilo u 50 slučajeva.

ESB je u 2024. pokrenuo pet novih procjena članova upravljačkih tijela banaka, uglavnom zbog zabrinutosti glede ugleda. Također je nastavio razvijati i promicati IT alate za obradu postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti (vidi odjeljak 5.2.3.).

2.3. Provedba pravila o nadzoru i izricanje sankcija te prijava povreda

2.3.1. Provedba pravila o nadzoru i izricanje sankcija

Prema uredbi o SSM‑u i okvirnoj uredbi o SSM‑u raspodjela ovlasti između ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela za provedbu pravila o nadzoru i izricanje sankcija ovisi o prirodi navodne povrede, odgovornoj osobi i mjeri koju je potrebno donijeti. Kazne koje ESB izriče unutar svoje nadležnosti za nadzorne zadaće i kazne koje na zahtjev ESB‑a izriču nacionalna nadležna tijela objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzornim sankcijama.

Sankcijama se kažnjava povreda dužnosti i one imaju odvraćajući učinak i na pojedinačni nadzirani subjekt i na bankarski sektor u cjelini. Svrha je provedbenih mjera, kao što su periodični penali, natjerati nadzirane subjekte da se usklade s bonitetnim zahtjevima iz nadzornih odluka ili uredaba.

U 2024. ESB je rješavao osam postupaka provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija. Od toga se njih sedam odnosilo na postupke izricanja sankcija u sklopu kojih je ESB donio tri odluke^[46], a jedan od njih odnosio se na provedbu pravila o nadzoru i još je bio u tijeku na kraju godine (Tablica 12.).

Osim toga, u 2024. ESB je donio 13 obvezujućih nadzornih odluka o rizicima povezanima s klimatskim promjenama u kojima se predviđa obračun periodičnih penala po danu dok traje povreda ako banke ne ispune bonitetne zahtjeve iz tih ESB‑ovih odluka. Od njih su četiri odluke sadržavale bonitetne zahtjeve za jačanje postupka za utvrđivanje klimatskih i okolišnih rizika. ESB je početkom 2024. obavijestio nadzirane subjekte o tim četirima odlukama, iako su ti postupci započeli u 2023. Subjektima je u 2023. dostavljeno 18 odluka o istoj temi, u kojima se također predviđa obračun periodičnih penala ako se banke ne pridržavaju tih odluka. Preostalih devet odluka dostavljenih u 2024. sadržavalo je bonitetne zahtjeve za uključivanje klimatskih i okolišnih rizika u okvire banaka za unutarnje upravljanje, strategiju i upravljanje rizicima.

Svih sedam postupaka izricanja sankcija koji su se rješavali u 2024. odnosilo se na sumnju u povrede izravno primjenjivog prava EU‑a (uključujući odluke i uredbe ESB‑a) od strane šest značajnih institucija. Četiri takva postupka završena su u 2024. trima odlukama ESB‑a kojima je izrečeno pet kazna u iznosu od 15.625.000 EUR. Te su kazne izrečene trima nadziranim subjektima. Prva odluka o izricanju dviju kazna odnosila se na povrede zahtjeva iz odluka ESB‑a o internim modelima, druga odluka o izricanju dviju kazna odnosila se na pogrešno izvješćivanje o kapitalnim zahtjevima za valutni rizik i kreditni rizik, a treća odluka o izricanju kazne odnosila se na izvješćivanje pogrešnih informacija o kapitalnim zahtjevima i imovini ponderiranoj rizikom za kreditni rizik.

Postupak provedbe pravila o nadzoru koji se rješavao u 2024. odnosio se na jednu značajnu instituciju koja nije postupila u skladu s odlukama ESB‑a u kojima se od nje zatražilo da ojača postupak utvrđivanja klimatskih i okolišnih rizika do utvrđenog roka u 2024. Taj postupak provedbe pravila o nadzoru povezan s unutarnjim upravljanjem bio je u tijeku na kraju 2024.

Na Grafikonu 4. prikazuju se raščlamba postupaka provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija, po područjima, koje je ESB rješavao u 2024., kao i postupci završeni od 2020. do 2023.

Grafikon 4.

Aktivnosti provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija po područjima između 2020. i 2024.

(broj postupaka)

Na prethodne zahtjeve ESB‑a za pokretanje postupaka jedno je nacionalno nadležno tijelo u 2024., ocijenivši predmete u skladu s nacionalnim pravom, izreklo novčanu kaznu u iznosu od 97.500 EUR. Dodatne informacije o novčanim kaznama koje na zahtjev ESB‑a izriču nacionalna nadležna tijela objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzornim sankcijama.

Podrobnije informacije, uključujući sveobuhvatne statističke podatke o aktivnostima izricanja sankcija koje su ESB i nacionalna nadležna tijela poduzela u 2024. u odnosu na povrede bonitetnih zahtjeva, bit će predstavljene u Godišnjem izvješću o aktivnostima izricanja sankcija u SSM‑u u 2024. Izvješće će se objaviti na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka u drugom tromjesečju 2025.

2.3.2. Ostale novčane mjere

U skladu s uredbom o SSM‑u, isključivo u svrhu obavljanja svojih nadzornih zadaća, ESB se koristi ovlastima kojima raspolažu nacionalna nadležna tijela u skladu s mjerodavnim nacionalnim zakonima. S tim u vezi u 2021. ESB je dvama značajnim institucijama izrekao administrativne mjere koje su na raspolaganju nacionalnom nadležnom tijelu u skladu s nacionalnim zakonom kojim se provodi direktiva o kapitalnim zahtjevima. Izrečene nacionalne administrativne mjere nisu bile kaznene naravi, a odnosile su se na plaćanje kamata u iznosu od približno 21,5 mil. EUR za povrede zahtjeva o ograničenjima velikih izloženosti. Nakon poništenja odluka ESB‑a od strane Suda Europske unije u 2024. ESB je, uzimajući u obzir presudu Suda, donio novu odluku o plaćanju kamata u iznosu od oko 10,2 mil. EUR u jednom od tih predmeta. U drugom predmetu nije donesena nova odluka jer subjekt je prestao postojati.

2.3.3. „Zviždanje”

U skladu s člankom 23. uredbe o SSM‑u ESB je dužan osigurati uspostavu djelotvornih mehanizama kojima se svakoj osobi omogućuje da prijavi povrede mjerodavnog prava EU‑a (postupak koji se obično naziva „zviždanjem”). U skladu s time ESB upravlja mrežnom platformom za prijavu povreda.

ESB osigurava potpunu tajnost prijava povreda primljenih na mrežnoj platformi ili drugim kanalima (npr. e‑poštom ili običnom poštom) i u obavljanju svojih nadzornih zadaća uzima u obzir sve dostupne informacije.

U 2024. ESB je primio 421 prijavu povreda, što je povećanje u odnosu na 355 prijava povreda zaprimljenih u 2023. Od toga su se 124 prijave odnosile na navodne povrede mjerodavnog prava EU‑a, pri čemu se za 117 prijava smatralo da su u djelokrugu nadzora ESB‑a, a za njih sedam da su u djelokrugu nadzora nacionalnih nadležnih tijela. Ostale prijave uglavnom su se odnosile na navodne povrede koje nisu povezane s bonitetnim zahtjevima (npr. zaštita potrošača) i stoga su bile izvan djelokruga mehanizma prijave povreda.

U djelokrugu nadzora ESB‑a među najčešćim su navodnim povredama bila pitanja povezana s upravljanjem (86 %) i izračunom regulatornoga kapitala i kapitalnih zahtjeva (8 %). Pitanja povezana s upravljanjem uglavnom su se odnosila na upravljanje rizicima i unutarnje kontrole, zahtjeve za procjenu sposobnosti i primjerenosti, organizacijsku strukturu i funkcije upravljačkog tijela. Potpuna raščlamba prikazana je na Grafikonu 5.

Grafikon 5.

Navodne povrede prijavljene mehanizmom prijave povreda

(postotci)

O informacijama primljenima mehanizmom prijave povreda obaviješteni su odgovarajući zajednički nadzorni timovi koji su donijeli odluku o odgovarajućim daljnjim aktivnostima.

Glavne istražne radnje provedene u 2024. u vezi s prijavama o povredama mjerodavnog prava EU‑a primljene tijekom godine ili ranije bile su:

• unutarnja procjena na temelju postojeće dokumentacije (44 % slučajeva)
• zahtjev za dokumente ili objašnjenja nadziranog subjekta (43 % slučajeva)
• zahtjev za unutarnju reviziju ili nadzor na licu mjesta (10 % slučajeva)
• razgovor s optuženim osobama (3 % slučajeva).

3. Doprinos upravljanju krizama

3.1. Krizni slučajevi u 2024.

U 2024. nije procijenjeno da ijedna značajna institucija propada ili je vjerojatno da će propasti u skladu s člankom 18. stavkom 1. točkom (a) i člankom 18. stavkom 4. uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu^[47]. Makroekonomsko okružje u 2024. bilo je povoljno za banke, osobito kada je riječ o profitabilnosti. Međutim, banke će se u nadolazećem razdoblju morati prilagoditi povećanim geopolitičkim rizicima, strukturnim promjenama, klimatskim i okolišnim rizicima i nepovoljnijim makroekonomskim izgledima.

3.2. Interakcija s Jedinstvenim sanacijskim odborom

U 2024. ESB i Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) nastavili su blisko surađivati. Predsjednica Nadzornog odbora ESB‑a i predsjednik SRB‑a redovito su razmjenjivali mišljenja i zajednički su posjetili nekoliko nacionalnih nadležnih tijela i nacionalnih sanacijskih tijela. Razmjena mišljenja redovito se odvijala između ESB‑a i SRB‑a na razini rukovodstva i stručnoj razini.

Redovita interakcija zajedničkih nadzornih timova ESB‑a i internih sanacijskih timova SRB‑a i nadalje je činila ključni dio suradnje između tih dviju organizacija. Suradnja je bila osobito bliska s bankama u sklopu ESB‑ova okvira za upravljanje krizama. Tome su pridonijeli bilateralni memorandum o razumijevanju između ESB‑a i SRB‑a o suradnji i razmjeni informacija te poseban memorandum o razumijevanju o razmjeni povjerljivih podataka koji je potpisan 2023.

ESB i SRB nastavili su surađivati na temama povezanim s politikama koje su od zajedničkog interesa. Organizacije su se pobrinule da budu dobro usklađene u reformi upravljanja krizama i okvira za osiguranje depozita s nadzornog i sanacijskog stajališta. Osim toga, ESB i SRB nastavili su ulagati zajedničke napore u mjerenje likvidnosti i izvješćivanje o njoj. U 2024. dovršili su drugu godišnju zajedničku analizu likvidnosti, kojom se testira pripremljenost banaka za krizu na temelju zajednički razvijenog obrasca za likvidnost.

U 2024. ESB i SRB sudjelovali su u simulacijama u sklopu zajedničkog cilja procjene postojećih sposobnosti i poboljšanja pripremljenosti za krizu. Sudjelovali su i u vježbi na razini trilateralnog načela u kojoj su sudjelovala sanacijska tijela, nadzorna tijela, središnje banke i ministarstva financija iz Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine i bankovne unije. Osim toga, ESB i SRB sudjelovali su u nordijsko‑baltičkoj simulaciji krize kako bi testirali svoju pripremljenost za moguću kriznu situaciju.

U skladu s regulatornim okvirom provedeno je savjetovanje sa SRB‑om o planovima oporavka koje su značajne institucije dostavile ESB‑u. Naposljetku, SRB se savjetovao s ESB‑om o nacrtima sanacijskih planova i o izračunu predloženih izmijenjenih doprinosa koje značajne institucije trebaju uplatiti jedinstvenom fondu za sanaciju u skladu s uredbom o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu.

3.3. Upravljanje krizama u manje značajnim institucijama

Za upravljanje krizama u manje značajnim institucijama potrebna je bliska suradnja između odgovarajućega nacionalnog nadležnog tijela i ESB‑a. Iako nadzorna odgovornost za upravljanje krizama u manje značajnim institucijama počiva na nacionalnim nadležnim tijelima, potreba za pojačanom suradnjom i razmjenom informacija pojavljuje se kada se manje značajna institucija približava trenutku neodrživosti jer ESB je odgovoran za oduzimanje odobrenja za rad.

U ranim fazama krize uzrokovane pogoršanjem financijskog stanja manje značajne institucije odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo obavješćuje ESB putem službene obavijesti. ESB je primio 11 takvih obavijesti od nacionalnih nadležnih tijela u 2024.

Nakon podnošenja obavijesti o pogoršanju financijskog stanja uglavnom se uspostavljaju kontaktne skupine za upravljanje krizama, osim ako odgovorno nacionalno nadležno tijelo ili ESB ne utvrde opravdane razloge za izuzeće. Te skupine, koje se sastoje od predstavnika odgovarajućih poslovnih područja ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela, mogu se uspostaviti u slučaju da je došlo do povreda povezanih s kapitalom, pogoršanja kvalitete imovine ili likvidnosne pozicije ili u slučaju ozbiljnih nedostataka u unutarnjem upravljanju ili sustavima kontrola. Tijekom godine uspostavljeno je 12 kontaktnih skupina za upravljanje krizama. Kao i prethodnih godina, te su se skupine brinule za pomno praćenje kriza te pravodobno i usklađeno poduzimanje nadzornih mjera. U 2024. oduzeto je jedno odobrenje za pružanje bankovnih usluga i zabilježen je jedan slučaj prestanka važenja odobrenja za rad, tj. jedna manje značajna institucija proaktivno je vratila svoje odobrenje za pružanje bankovnih usluga.

ESB je 2023. surađivao s nacionalnim nadležnim tijelima na pojednostavnjenju okvira za suradnju u upravljanju krizama u manje značajnim institucijama kako bi se pojednostavnila razmjena informacija među relevantnim dionicima i ojačao pristup upravljanju budućim kriznim slučajevima u manje značajnim institucijama. Revidirani zajednički nadzorni standardi stupili su na snagu 1. siječnja 2024.

4. Međuinstitucijska suradnja

4.1. Europska i međunarodna suradnja

4.1.1. Suradnja s drugim nadzornim tijelima u EU‑u i tijelima država izvan EU‑a

ESB je 2024. dodatno ojačao svoju suradnju s drugim nadzornim tijelima na prekograničnoj razini i u različitim sektorima, što je uključivalo pregovore o dodatnim memorandumima o razumijevanju (Tablica 13.).

4.1.1.1. ESB i kolegiji nadzornih tijela

Kada je riječ o značajnim bankovnim grupama koje posluju izvan bankovne unije, ESB sudjeluje u kolegijima nadzornih tijela. To omogućuje ESB‑u da razvije usklađene nadzorne pristupe i odluke te osigura zajedničke programe rada s drugim nadzornim tijelima uključenima u nadzor iste prekogranične bankovne grupe. ESB organizira kolegije u slučajevima kada je ESB, kao matično nadzorno tijelo, tijelo odgovorno za nadzor bankovne grupe na konsolidiranoj osnovi. U drugim slučajevima ESB je nadzorno tijelo domaćin za određene subjekte unutar bankovne grupe. U tom slučaju sudjeluje u kolegijima nadzornih tijela na poziv matičnoga nadzornog tijela. Osim s kolegijima nadzornih tijela, ESB surađuje i s više međunarodnih nadzornih tijela. Na primjer, sudjeluje na trilateralnim sastancima sa središnjom bankom Bank of England i Sustavom federalnih rezerva.

4.1.1.2. Jačanje suradnje s nacionalnim tijelima za nadgledanje tržišta i tijelima EU‑a izvan SSM‑a

Značajne bankovne grupe provode operacije na tržištima financijskih instrumenata, tako da ESB surađuje s nacionalnim tijelima za nadgledanje tržišta u EU‑u u skladu s pravom Unije. ESB je 2024. sklopio nadzorni memorandum o razumijevanju sa španjolskom nacionalnom komisijom za tržište vrijednosnih papira (Comisión Nacional del Mercado de Valores – CNMV).

ESB je nastavio jačati razmjenu informacija i suradnju s nacionalnim nadzornim i sanacijskim tijelima u šest država članica EU‑a koje ne sudjeluju u europskome nadzoru banaka u vezi s poslovanjem značajnih bankovnih grupa u tim državama. U 2024. sklopio je memorandume o razumijevanju s Jedinstvenim sanacijskim odborom i nacionalnim nadzornim i sanacijskim tijelima šest država članica EU‑a izvan SSM‑a.

4.1.1.3. Suradnja s drugim sektorskim nadzornim tijelima u EU‑u i bonitetnim nadzornim tijelima izvan EU‑a

ESB djeluje kao koordinator za značajne bankovne grupe koje se smatraju financijskim konglomeratima i na koje se primjenjuje dodatni nadzor. U tom smislu blisko surađuje s odgovarajućim nadležnim tijelima odgovornima za nadzor drugih reguliranih subjekata koji pripadaju financijskom konglomeratu te s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA).

ESB je 2024. intenzivirao programe razmjene s EIOPA‑om i nacionalnim nadzornim tijelima u području osiguranja koja provode dodatni nadzor financijskih konglomerata organiziranjem radionica na kojima se raspravljalo o zajedničkim izazovima u području nadzora i definirali su se načini za daljnje poboljšanje učinkovitosti dodatnog nadzora.

ESB je objavio nove nadzorne memorandume o razumijevanju sklopljene s nadzornim tijelima Superintendencia de Servicios Financieros del Banco Central del Uruguay, Banking Regulation and Supervision Agency of Türkiye i Guernsey Financial Services Commission. Osim redovitog i strukturiranog dijaloga s tijelima kao što su britansko tijelo za bonitetnu regulaciju (engl. Prudential Regulation Authority) i Sustav federalnih rezerva, ESB je također bio domaćin nekoliko ciljanih i bilateralnih sastanaka s tijelima za nadzor banaka iz drugih država izvan EU‑a radi rasprave o pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući nadzor financijskih konglomerata i financijske rizike povezane s klimatskim promjenama.

U 2024. ESB je također dodatno ojačao suradnju s bonitetnim nadzornim tijelima izvan EU‑a u području upotrebe nadzorne tehnologije. To je uključivalo suradnju sa Sustavom federalnih rezerva, središnjom bankom Bank of England i nadzornim tijelom za financijsko poslovanje (engl. Financial Conduct Authority) u Ujedinjenoj Kraljevini u sklopu interdisciplinarnih i međufunkcijskih timova. ESB je također imao aktivnu ulogu u BIS Innovation Network, platformi za suradnju koju promiče centar za inovacije Banke za međunarodne namire kako bi se omogućila razmjena znanja i potaknula suradnja među središnjim bankama i nadzornim tijelima diljem svijeta u sklopu posebnih stručnih radnih skupina.

4.1.1.4. ESB i sprječavanje pranja novca: najnovija kretanja

Trenutačno je odgovornost za nadzor kreditnih i financijskih institucija u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma postavljena isključivo na nacionalnoj razini. Međutim, bonitetna tijela i tijela nadležna za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma moraju blisko surađivati kako bi ispunila svoje zadaće.

Kao i prethodnih godina, ESB je o rizicima pranja novca i financiranja terorizma promišljao u sklopu bonitetnog nadzora^[48] i pružao potporu politike u pripremama za uspostavu tijela EU‑a za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (AMLA).

ESB je 2024. nastavio razmjenjivati nadzorne informacije s tijelima nadležnima za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma. To je uključivalo sudjelovanje u svojstvu promatrača i razmjenu informacija u sklopu 66 kolegija za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma osnovanih za značajne institucije.^[49] ESB je također prijavljivao značajne slabosti u vezi sa sprječavanjem pranja i borbom protiv financiranja terorizma u središnju bazu podataka Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), EuReCa.

ESB je sudjelovao kao promatrač u EBA‑inu Stalnom odboru za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma. Istodobno je glavni naglasak politike bio na novom zakonodavnom paketu EU‑a u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma objavljenom u lipnju 2024. ESB podupire taj regulatorni razvoj, a osobito se zalagao za zakonodavni okvir kojim se olakšavaju učinkovita suradnja i razmjena informacija između svih financijskih nadzornih tijela za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma unutar nadzornog sustava na području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma i relevantnih tijela koja se ne bave sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma. ESB je počeo sudjelovati u pripremnom radu EBA‑e na temelju zahtjeva Europske komisije za savjet o regulatornim tehničkim standardima i smjernicama u sklopu novog okvira za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma.

Kao bonitetno nadzorno tijelo, ESB se priprema za blisku i neometanu suradnju s AMLA‑om i razmjenjuje stečena iskustva od uspostave SSM‑a s Komisijom i njezinom posebnom radnom skupinom. ESB je započeo i s pripremnim radom na memorandumu o razumijevanju između ESB‑a i AMLA‑e kao što se predviđa u zakonodavnom paketu.

4.1.1.5. Programi procjene financijskog sektora MMF‑a

Programi procjene financijskog sektora Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) sveobuhvatne su, dubinske procjene financijskog sektora neke države.

MMF je 2024. proveo drugi program procjene financijskog sektora za europodručje koji će biti dovršen u 2025. MMF procjenjuje usklađenost regulatornog okvira europodručja i nadzorne prakse SSM‑a s Osnovnim načelima Bazelskog odbora, koja su revidirana u travnju 2024. kako bi se uključili stroži zahtjevi koji se, među ostalim, odnose na financijske rizike povezane s klimatskim promjenama i rizike u nastajanju, operativnu otpornost i održivost poslovnih modela kao i na ulogu europskog nadzora banaka u upravljanju krizama. Također, provodi i testiranje otpornosti na stres odozgo prema dolje u odnosu na značajne institucije. MMF također procjenjuje provedbu preporuka koje su bile upućene ESB‑u i suzakonodavcima u EU‑u u prethodnom programu procjene financijskog sektora za europodručje koji je dovršen u 2018.

MMF je 2024. dovršio nacionalne programe procjene financijskog sektora za Luksemburg, Nizozemsku i Španjolsku, nastavio s radom na programu za Slovačku i pokrenuo program procjene financijskog sektora za Francusku. Nacionalnim programima procjene financijskog sektora procjenjuju se nebankovne teme kao što su domaći sustavi osiguranja i makrobonitetni okviri te se daje holistička procjena bankovnih pitanja, osobito onih u nadležnosti nacionalnih tijela koja nadziru manje značajne institucije odnosno aspekata povezanih sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma, uzimajući u obzir da je potreban daljnji rad na dovršetku bankovne unije.

ESB sudjeluje u nacionalnim savjetovanjima u vezi s člankom IV. Statuta MMF‑a za države koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka u vezi s mikrobonitetnim i makrobonitetnim pitanjima, u skladu sa svojom odgovornošću na tim područjima.

4.2. Doprinos izradi europskoga i međunarodnoga regulatornog okvira

4.2.1. Doprinos radu Odbora za financijsku stabilnost

Kao član Odbora za financijsku stabilnost (FSB) nadzor banaka ESB‑a aktivno je sudjelovao na plenarnim sjednicama FSB‑a te sjednicama Stalnog odbora za nadzornu i regulatornu suradnju, Stalnog odbora za provedbu standarda, upravljačke skupine za sanaciju i europske regionalne savjetodavne skupine. Pridonosio je raznim inicijativama FSB‑a, uključujući razmatranje pouka proizašlih iz previranja u bankarskom sektoru u 2023. kako bi se ojačali okviri za pripremljenost za krizu i sanaciju, intenziviranje napora u području financijskih rizika i objava povezanih s klimatskim promjenama te procjene utjecaja tranzicijskih planova na financijsku stabilnost. Podržao je ocjenu učinaka financijskih reforma skupine G‑20 na sekuritizaciju, sudjelovao u analizi nadzornih pristupa financijskim rizicima povezanima s prirodom i pridonosio radu na prekograničnim regulatornim izazovima globalnih stabilnih kriptokovanica na tržištima u nastajanju. Osim toga, surađivao je na razvoju okvira za razmjenu podataka o incidentima.

4.2.2. Doprinos radu Bazelskog odbora za nadzor banaka

ESB je u 2024. nastavio znatno pridonositi radu Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS). Sudjelovao je u nekoliko radnih podskupina, pružao je stručna znanja u skupinama BCBS‑a i surađivao s članovima Bazelskog odbora unutar EU‑a i diljem svijeta.

Predstavnici ESB‑a supredsjedali su i pomagali u usmjeravanju rada dviju skupina Bazelskog odbora. Potpredsjednik Nadzornog odbora ESB‑a Frank Elderson supredsjedao je Radnom skupinom za financijske rizike povezane s klimatskim promjenama (TFCR) zajedno s višim savjetnikom u Odboru federalnih rezerva Kevinom Stirohom, a glavni direktor Univerzalnih i diversificiranih institucija Korbinian Ibel supredsjedao je Skupinom za politike i standarde (PSG) sa zamjenikom glavnog direktora hongkonškoga monetarnog tijela Arthurom Yuenom.

Ključne etape rada TFCR‑a u 2024. uključivale su objavu rasprave o upotrebi analize klimatskih scenarija i preispitivanje povratnih informacija dobivenih kao odgovor na savjetodavni dokument o okviru za objave u sklopu trećeg stupa za financijske rizike povezane s klimatskim promjenama. TFCR nastavio se baviti i nekim drugim strateškim prioritetima Bazelskog odbora, uključujući procjenu značajnosti nedostataka u postojećem bazelskom okviru, preispitivanje planiranja tranzicije u bankama i praćenje provedbe Načela za djelotvorno upravljanje i nadzor financijskih rizika povezanih s klimatskim promjenama.

PSG je 2024. imao ključnu ulogu u konačnoj objavi (1) Smjernica o upravljanju kreditnim rizikom druge ugovorne strane, (2) okvira za objavu izloženosti banaka kriptoimovini i nekih ciljanih izmjena svojih standarda povezanih s kriptoimovinom, (3) ciljanih prilagodbi standarda o kamatnom riziku u bankovnoj knjizi i (4) izvješća o postojećim praksama potpore državama koje žele primjenjivati pozitivne stope neutralne za ciklus. Osim toga, PSG je pridonio pokretanju savjetovanja o mjerama za rješavanje uljepšavanja izvješća od strane banaka u kontekstu okvira za globalne sistemski važne banke i savjetovanja o načelima dobrog upravljanja rizikom trećih strana.

Osim rada u sklopu tih dviju skupina, ESB je, među ostalim, pridonio i konačnoj objavi izmjena Osnovnih načela djelotvornog nadzora banaka i radu na likvidnosti i učinkovitosti nadzora u sklopu daljnjih inicijativa Bazelskog odbora povezanih s previranjima u bankarskom sektoru u ožujku 2023.

4.2.3. Doprinos radu Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo i europskom kreiranju politika

U 2024. nadzor banaka ESB‑a nastavio je blisko surađivati s EBA‑om radi promicanja dosljednog nadzora u cijelom europskom bankarskom sektoru i poticanja sigurnosti i pouzdanosti kreditnih institucija te stabilnosti financijskog sustava.

ESB i EBA 18. ožujka 2024. potpisali su memorandum o razumijevanju o osnivanju Zajedničkog odbora za izvješćivanje banaka s ciljem poboljšanja integracije i smanjenja troškova banaka povezanih s regulatornim izvješćivanjem. Obje institucije sudjelovale su i u raspravama o nacrtu metodologije i opisu testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2025. kao i o mogućim poboljšanjima testiranja otpornosti na stres u svjetlu najnovijih regulatornih promjena.

U kontekstu reforma iz paketa Basel III ESB je pružio ulazne podatke nizu EBA‑inih regulatornih projekata. Osim toga, pridonio je EBA‑inu savjetovanju o nacrtu smjernica za upravljanje okolišnim, socijalnim i upravljačkim rizicima kao i izradi nacrta savjetodavnih dokumenata o objavama povezanim s okolišnim, socijalnim i upravljačkim rizicima i nadzornom izvješćivanju o tim rizicima.

ESB je bio uključen u EBA‑in rad na politikama povezanima s provedbom uredbe o tržištima kriptoimovine i Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti, uključujući proširenje smjernica o eksternalizaciji na aranžmane s trećim stranama.

Osim rada s EBA‑om, zaposlenici ESB‑a pripremili su javni doprinos ciljanom savjetovanju Europske komisije o funkcioniranju sekuritizacijskog okvira EU‑a. Tim se doprinosom potiču i nadopunjuju EBA‑in savjet iz prosinca 2022. i izvješća koja priprema Zajednički odbor europskih nadzornih tijela u skladu s člankom 44. uredbe o sekuritizaciji.

5. Organizacija nadzora banaka ESB‑a

5.1. Zaposlenici u nadzoru banaka ESB‑a

5.1.1. Zapošljavanje

Nadzor banaka ESB‑a slobodna radna mjesta obično oglašava najprije interno, osim radnih mjesta na početnoj razini, koja se oglašavaju na vanjskom tržištu. Nadzor banaka ESB‑a 2024. zaposlio je 53 kandidata na dulje vrijeme na osnovi vanjske kampanje zapošljavanja.

Grafikon 6.

Broj imenovanja po skupini zaposlenika u 2024.

5.1.2. Programi razmjene

Nakon programa razmjene zaposlenika uspostavljenog u 2023. s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, Jedinstvenim sanacijskim odborom (SRB), Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala i Europskom investicijskom bankom (EIB), u 2024. počeo se provoditi drugi krug tog programa sa SRB‑om i EIB‑om, u sklopu kojega je došlo do međusobne razmjene 12 zaposlenika.

5.1.3. Povećanje sposobnosti

Nadzor banaka ESB‑a provodi periodične procjene organizacijske spremnosti (uglavnom za zajedničke nadzorne timove i timove za nadzor na licu mjesta) kako bi ocijenio svoje sposobnosti u odnosu na kontinuirane zadaće i moguće nadzorne prioritete. Te se procjene upotrebljavaju za ažuriranje plana izgradnje sposobnosti, čime se organizaciji omogućuje da prednost daje razvoju talenata i povezanim inicijativama u područjima s manjom spremnošću.

U 2023. i 2024. nadzor banaka ESB‑a usredotočio se na izgradnju sposobnosti za nadzorne zadaće povezane s eksternalizacijom IT aktivnosti, IT sigurnošću, rizicima za kibersigurnost i ESB‑ovom novom zadaćom na temelju Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti.

Intenzivirane su i aktivnosti stručnog usavršavanja u svim područjima nadzora banaka. U 2024. uvedena su dva nova programa stručnog usavršavanja, odnosno program uvođenja u SSM za nove zaposlenike i program obrazovanja o osnovama SSM‑a, koji je osmišljen kako bi se nadzornim tijelima za bankarstvo osigurala opća razina osnovnoga tehničkog znanja i vještina u tradicionalnim i novim nadzornim temama. Pilot-faza programa obrazovanja o osnovama SSM‑a završena je u lipnju 2024.

U veljači 2024. pokrenut je sveobuhvatan edukacijski program o klimatskim rizicima i rizicima povezanima s prirodom, namijenjen različitim ulogama i funkcijama. U 2024. to stručno usavršavanje završilo je 1000 nadzornika.

Osim toga, dodatno su razvijeni alati za digitalno učenje u SSM‑u s ciljem jačanja znanja nadzornika o ulozi umjetne inteligencije u bankama, nadzoru IT rizika i drugim osnovnim temama povezanima s digitalizacijom i inovacijama. U 2024. u tom stručnom usavršavanju sudjelovalo je 2050 nadzornika.

U 2025. bit će nastavljen rad na poboljšanju ponude stručnog usavršavanja u trima ciljnim područjima kako bi se iskoristila ESB‑ova suradnička partnerstva, s posebnim naglaskom na najnovijim kretanjima u nadzoru banaka.

5.1.4. Raznolikost i uključenost

Nadzor banaka ESB‑a nastoji stvoriti radnu kulturu koja se temelji na raznolikosti i uključenosti i omogućuje svim kolegama da pokažu svoju autentičnost na radnom mjestu. U sklopu te vizije postizanje rodne ravnoteže i nadalje je ključni strateški prioritet. Žene čine 42 % zaposlenika u nadzoru banaka ESB‑a. Udio žena razlikuje se među razinama hijerarhije. Žene čine 49 % zaposlenika na razini analitičara i 42 % na razini stručnjaka. Na razini voditelja tima taj udio iznosi 33 %, a na razini rukovodstva 35 %. Žene čine 42 % zaposlenika na pozicijama višeg rukovodstva. ESB će nastaviti raditi na postizanju rodne ravnoteže.

Slika 1.

Zaposlenici u nadzoru banaka ESB‑a u brojkama

5.2. Digitalizacija, okvir za izvješćivanje o podatcima i upravljanje informacijama

5.2.1. Digitalni program i tehnološka strategija SSM‑a

U 2024. Nadzorni odbor ESB‑a odobrio je novu tehnološku strategiju za europski nadzor banaka za razdoblje od 2024. do 2028., tehnološku strategiju SSM‑a. Budući da je bankarski sektor sve složeniji, a nadzorni resursi ograničeniji, strategijom se na cjelovit način odgovara na digitalne potrebe europskog nadzora banaka kako bi se ojačao učinkovit nadzor koji se zasniva na riziku.

Tehnološka strategija SSM‑a zasniva se na postojećim osnovnim sustavima i uvođenju 14 aplikacija nadzornih tehnologija. Sastoji se od dva osnovna stupa: tehnologije i ljudi. Svojom usmjerenošću na oba stupa ta će strategija poboljšati nadzorne prakse upotrebom najsuvremenije tehnologije, a nadzorna tijela bit će u središtu tehnološkog razvoja.

U sklopu stupa koji se odnosi na tehnologiju strategijom se nastoji pojednostavniti i konsolidirati IT okružje kako bi se potaknuo djelotvoran i kohezivan nadzor od kojeg imaju koristi i nadzorna tijela i banke. Ključni ciljevi uključuju integraciju osnovnih sustava i alata nadzorne tehnologije te povlačenje zastarjelih sustava. U skladu s tim u sklopu projekta Olympus nastoji se stvoriti integriranije IT okružje u cijelom europskom nadzoru banaka. U tu će se svrhu u sklopu tog projekta osmisliti jedinstvena nadzorna platforma – prilagođena platforma koja će nadzornim tijelima pružiti ključne informacije kako bi se pojednostavnili zadatci te kako bi se poboljšale učinkovitost i suradnja u timu. Kanali kojima se banke služe za razmjenu informacija s ESB‑om bit će konsolidirani u jedinstveni portal SSM‑a. Time će se znatno smanjiti aktivnosti banaka u području izvješćivanja i pojednostavniti povezana komunikacija između banaka i nadzornih tijela.

U tehnološkoj strategiji SSM‑a također se naglašava odgovorna upotreba generativne umjetne inteligencije u svrhu jačanja nadzornih postupaka. Na primjer, poboljšanje velikoga jezičnog modela Athena, platforme zasnovane na umjetnoj inteligenciji za tekstualnu analizu kojom se služi europski nadzor banaka, omogućit će nadzornim tijelima da obrađuju velike količine dokumenata, izvlače informacije i učinkovito sastavljaju tekstove.

Drugi stup, ljudi, jednako je važan. U sklopu tehnološke strategije SSM‑a svi su alati osmišljeni kako bi se zadovoljile potrebe nadzornih tijela. U strategiji se naglašava i važnost visokokvalitetnoga stručnog usavršavanja i poticanja digitalne kulture na svim razinama i funkcijama. Tim se pristupom osigurava da nadzorna tijela u potpunosti razumiju nove tehnologije i znaju kako ih na najbolji mogući način upotrebljavati.

Provedbom tehnološke strategije SSM‑a za razdoblje od 2024. do 2028. nadzornim tijelima pružit će se odgovarajući alati i tehnologije za učinkovito obavljanje njihovih zadaća. To će pozitivno utjecati na banke: modernim i pojednostavnjenim IT okružjem potaknut će se dosljedan, učinkovit i pravodobniji nadzor, smanjiti teret izvješćivanja, povećati transparentnost i naposljetku pridonijeti osiguravanju sigurnoga i pouzdanoga europskog bankarskog sektora.

5.2.2. Kretanja unutar okvira izvješćivanja o podatcima

ESB i nacionalna nadležna tijela pripremaju se za provedbu posuvremenjenog EBA‑ina izvještajnog okvira, što obuhvaća izmjene sadržaja i odražava nove zahtjeve koji proizlaze iz CRR‑a III i CRD‑a VI. Uvodi se i nova struktura taksonomije, a očekuje se da će prvi referentni datum biti 31. ožujka 2025.

Kako bi ispunile izvještajne zahtjeve uvedene CRR‑om III, banke moraju provesti nekoliko tehnoloških prilagodba svojih internih sustava izvještavanja u kratkom roku. Na primjer, uvođenje minimalne donje granice stvara dodatne potrebe za podatcima u bankama koje se služe internim modelima koji se zasnivaju na riziku. S obzirom na nova pravila, kako bi se smanjili troškovi tog uvođenja za banke i kako bi im se dalo dovoljno vremena za pripremu, rok za dostavljanje nadzornih informacija u sklopu posuvremenjenog okvira produljen je do 30. lipnja 2025. Osim izvješćivanja u sklopu posuvremenjenog EBA‑ina okvira, nadzorna tijela od banaka traže i ad hoc informacije koje su im potrebne za obavljanje nadzornih zadaća, npr. za praćenje razvoja rizika u nastajanju. ESB vodi bazu podataka o prikupljanju tih ad hoc podataka radi praćenja tereta izvješćivanja i upravljanja njime.^[50] Banke bi trebale moći odgovoriti na te izazove kako bi ispunile nadzorna očekivanja glede dobrog upravljanja podatcima i sposobnosti agregiranja podataka.

ESB je u 2024. razvio metodologiju za utvrđivanje značajnih ponovnih dostavljanja nadzornih podataka u sklopu EBA‑inih provedbenih tehničkih standarda i prikupljanje objašnjenja o prirodi i temeljnim uzrocima ponovnog dostavljanja podataka. Metodologija se zasniva na spoznajama stečenima u sklopu pilot‑projekta koji je ESB proveo u 2023.

ESB je bankama dostavio svoje godišnje izvješće o poslovanju na području upravljanja podatcima i kvalitete podataka (vidi odjeljak 1.2.3.2.). Izvješće sadržava kvantitativne pokazatelje na razini pojedine banke i upitnik, a cilj mu je povećati odgovornost upravljačkog tijela. Time se nadzornim tijelima i bankama pomaže u utvrđivanju i rješavanju nedostataka u agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima.

U sklopu kontinuiranih napora koje ulaže u upravljanje troškovima izvješćivanja ESB procjenjuje prikupljanje podataka o poslovnim modelima i adekvatnosti kapitala kako bi utvrdio područja koja bi se mogla pojednostavniti i standardizirati. To bi nadziranim institucijama trebalo omogućiti učinkovitije ispunjavanje očekivanja glede sposobnosti agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o rizicima (vidi odjeljak 1.2.3.2.).

ESB je u 2024. proširio svoje tromjesečne statističke podatke o nadzoru banaka uvođenjem granularnije raščlambe udjela neprihodonosnih kredita te kredita i predujmova kod kojih je zabilježeno znatno povećanje kreditnog rizika. Podatci za razdoblje do određenog datuma u godini u tablicama dobiti i gubitka prilagođeni su kako bi se u obzir uzela linearna anualizacija, čime je olakšana usporedba podataka za različita razdoblja. Znatno je poboljšan i vremenski raspored objave tromjesečnih statističkih podataka o nadzoru banaka, odnosno rokovi za objavu skraćeni su (smanjenje s 40 na 30 radnih dana od datuma dostave provedbenih tehničkih standarda).

Naposljetku, ESB je proveo svoje godišnje usklađivanje odabranih objava u sklopu trećeg stupa i nadzornog izvješćivanja, s naglaskom na izloženosti banaka klimatskim rizicima. To je dovelo do znatnih poboljšanja usklađenosti i kvalitete podataka. Dobiveni podatci objavljeni su na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka, zajedno s popratnim opisom ključnih rezultata.

5.2.3. Upravljanje informacijama

Sustav upravljanja informacijama (IMAS) jest skup osnovnih IT sustava koji se upotrebljavaju u nadzornim postupcima. Njime se služe europska nadzorna tijela za bankarstvo i nadzirani subjekti za digitalno povezivanje i pristup podijeljenim informacijama.

IMAS se u 2024. nastavio razvijati i prilagođavati promjenama u financijskom sustavu i povezanoj regulativi te nadzornoj metodologiji i strategiji. Glavne promjene IMAS‑a odnosile su se na reformu postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP) (vidi odjeljak 1.3.1.). U sustavu IMAS nadzorna tijela sada mogu ranije započeti s godišnjim procjenama rizika prema vrsti rizika i lakše integrirati ishode drugih nadzornih postupaka u SREP i ESB‑ov okvir eskalacije nadzornih mjera.

Osim toga, prije stupanja na snagu Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti uveden je novi postupak kako bi se omogućilo automatizirano zaprimanje izvješća nadziranih subjekata o značajnim incidentima i kako bi se omogućila njihova naknadna nadzorna procjena u IMAS‑u.

U 2024. došlo je i do poboljšanja drugih nadzornih postupaka u IMAS‑u. To je uključivalo nadzore na licu mjesta i provjere internih modela, procjene značajnosti, postupke provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija, procjene planova oporavka, program nadzornog ispitivanja i njegovo operativno planiranje te spremište podataka i informacijske usluge kojima se izrađuju samoposlužna izvješća i prikazi sa svim dostupnim nadzornim podatcima.

Nadalje, na portal IMAS dodani su i novi postupci koji omogućuju digitalnu interakciju između nadziranih subjekata i nadzornih tijela. To je uključivalo: (1) internetsko praćenje neprovedenih nadzornih mjera i korektivnih mjera, (2) nadzore na licu mjesta koji su se bavili pregledom kreditne kvalitete i (3) posuvremenjivanje postojećih postupaka, uključujući procjenu zahtjeva za procjenu sposobnosti i primjerenosti i zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad te stjecanje kvalificiranih udjela. Poboljšan je i internetski obrazac za procjenu sposobnosti i primjerenosti, čime je nadziranim subjektima olakšan postupak podnošenja novih zahtjeva.

6. Upravljanje europskim nadzorom banaka

6.1. Zahtjevi povezani s odgovornošću

Ovo Godišnje izvješće jedan je od glavnih kanala odgovornosti nadzora banaka ESB‑a prema Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije, kako je utvrđeno u uredbi o SSM‑u. Uredbom je propisano da se na nadzorne zadaće ESB‑a primjenjuju odgovarajući zahtjevi za transparentnost i odgovornost. ESB pridaje veliku važnost održavanju i punoj primjeni okvira odgovornosti koji je podrobnije opisan u međuinstitucijskom sporazumu između Europskog parlamenta i ESB‑a i u memorandumu o razumijevanju između Vijeća EU‑a i ESB‑a. ESB je tijekom godina proširio opseg svoje interakcije s Europskim parlamentom izvan okvira koji se navode u međuinstitucijskom sporazumu, dodatno naglašavajući važnost koju ESB pridaje odgovornosti.

U 2024. predsjednica Nadzornog odbora bila je na tri redovita javna saslušanja pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta. Na javnom saslušanju održanom 21. ožujka predsjednica je predstavila Godišnje izvješće ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2023. Ostala dva redovita javna saslušanja održana su 2. rujna i 18. studenoga. Rasprave su bile usmjerene na izazove za banke, osobito makroekonomsku neizvjesnost, digitalizaciju, klimatske i okolišne rizike te geopolitički rizik. Predsjednica je objasnila i nedavne napore za jačanje nadzora. Rasprave su bile usmjerene na provedbu paketa Basel III i zakonodavne predmete za jačanje bankovne unije, kao što su preispitivanje okvira banaka za upravljanje krizama i osiguranje depozita i europski sustav osiguranja depozita (EDIS).

U 2024. predsjednica Nadzornog odbora odgovorila je na tri pisana pitanja zastupnika u Europskom parlamentu o pitanjima nadzora banaka i, u skladu s izvještajnim zahtjevima ESB‑a prema nacionalnim parlamentima, na jedno pisano pitanje zastupnika u nacionalnom parlamentu. Sva pisma s odgovorima zastupnicima u parlamentu objavljena su na njegovim mrežnim stranicama. Pisma su se odnosila na kamatne stope na depozite, hipoteke na stambenim nekretninama s neispravnim blokovima, kapitalne zahtjeve i konkurentnost banaka u EU‑u kao i na operativnu otpornost u kontekstu digitalne transformacije.^[51]

ESB je, u skladu s međuinstitucijskim sporazumom, Europskom parlamentu omogućio uvid u zapisnike o raspravama sa sastanaka Nadzornog odbora i sažetke seminara Nadzornog odbora.

Osim toga, s ciljem daljnjeg jačanja dijaloga s Europskim parlamentom, nadzor banaka ESB‑a odgovorio je na primjedbe i prijedloge u rezoluciji Europskog parlamenta o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2023. U svojem odgovoru ESB je komentirao kretanja u bankarskom sektoru i zakonodavne predmete koji su važni za nadzor banaka. To je uključivalo kamatni rizik i rizik povezan s kvalitetom imovine, rusku invaziju na Ukrajinu, izloženosti banaka okolišnim, socijalnim i upravljačkim rizicima, okvir za upravljanje krizama i osiguranje depozita i EDIS, sprječavanje pranja novca i raznolikost u odborima financijskih institucija.

Što se tiče interakcije s Vijećem EU‑a u 2024., predsjednica Nadzornog odbora u dva je navrata sudjelovala u razmjeni mišljenja s Euroskupinom, 13. svibnja i 4. studenoga. Za vrijeme tih razgovora ESB je objavio pregled svojih značajnih nadzornih aktivnosti^[52]. Među glavnim temama razgovora bili su prvo desetljeće europskog nadzora banaka, stanje europskoga bankovnog sustava u sadašnjem makroekonomskom i geopolitičkom okružju, nadzorni prioriteti te regulatorna i institucionalna pitanja.

6.2. Transparentnost i komunikacija

U 2024. predsjednica i potpredsjednik Nadzornog odbora održali su 33 govora, a predstavnici ESB‑a u Nadzornom odboru održali su 11 govora. Zajedno su dali 23 intervjua i objavili devet objava na blogu i mišljenja. Predsjednica je održala i jednu konferenciju za novinare o rezultatima postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP) za 2024. Nadzor banaka ESB‑a objavio je dvije epizode podcasta i 22 priopćenja za javnost kao i druge objave, poput pisama zastupnicima u Europskom parlamentu, uputa bankama i statističkih podataka o nadzoru. Bilten nadzora banaka, tromjesečna digitalna publikacija s više od 10 000 pretplatnika, pružio je informacije i najnovije podatke o projektima i nalazima kontinuiranog nadzora. ESB također ističe važne teme povezane s europskim nadzorom banaka na društvenim mrežama, a putem kvizova i videoisječaka objašnjava osnovne koncepte mlađoj publici.

U 2024. nadzor banaka ESB‑a proveo je prvo testiranje kiberotpornosti na stres i pokrenuo tri javna savjetovanja. Ta su se savjetovanja odnosila na Vodič o upravljanju i kulturi rizika (vidi odjeljak 1.2.3.1.), Vodič o eksternalizaciji usluga računalstva u oblaku pružateljima usluga računalstva u oblaku (vidi Okvir 1.) i revidirane politike o mogućnostima i diskrecijskim pravima dostupnima nadzornim tijelima u skladu s pravom EU‑a (vidi Okvir 3.). U sklopu daljnjih aktivnosti nakon preispitivanja SREP‑a od strane stručne skupine i povratnih informacija Europskoga revizorskog suda ESB je revidirao SREP kako bi osigurao da njegovi nadzorni postupci ostanu djelotvorni i učinkoviti. Objava na blogu predsjednice i niz čestih pitanja obuhvatili su glavne elemente novog SREP‑a (vidi odjeljak 1.3.1.).

S ciljem poticanja dijaloga s profesionalcima na bankarskom tržištu, ESB je održao dva sastanka s Kontaktnom skupinom za tržišta na području nadzora banaka na kojima su razgovori bili usmjereni na izglede za rizike europskoga bankarskog sektora, vrednovanja banaka u međunarodnom kontekstu i njihovu IT otpornost i kiberotpornost. Osim toga, tijekom posjeta nacionalnim nadležnim tijelima predsjednica Nadzornog odbora sastala se i s predstavnicima organizacija civilnog društva u 13 država.

U 2024. ESB je rješavao 923 upita javnosti o temama nadzora banaka. Odgovorio je na pitanja o klimatskom riziku, testiranju kiberotpornosti na stres, odobrenjima za pružanje bankovnih usluga i odobrenjima za rad te nadzornim politikama i okvirima, osobito u odnosu na interne modele. U centru za posjetitelje ESB je održao predavanja o nadzoru banaka za 469 sudionika, a 12 798 posjetitelja upoznao je s ključnim zadaćama ESB‑a i osnovama europskog nadzora banaka.

6.3. Odlučivanje

6.3.1. Sastanci i odluke Nadzornog odbora i Upravljačkog odbora

U 2024. Nadzorni odbor ESB‑a održao je 14 sastanaka. Šest sastanaka održano je u Frankfurtu na Majni, a jedan je održan na Cipru. Ostali sastanci bili su videokonferencije.

Osim toga, na poziv Banke Slovenije Nadzorni odbor održao je strateški sastanak u Ljubljani u listopadu 2024.

Upravljački odbor^[53] Nadzornog odbora održao je četiri sastanka u 2024., od kojih su svi sastanci bili videokonferencije.

Upravljački je odbor održao 12 dodatnih sastanaka s naglaskom na digitalizaciji, pojednostavnjenju postupaka SSM‑a i integraciji SSM‑a. Svi su ti sastanci bili videokonferencije i bili su otvoreni za sudjelovanje svim članovima Nadzornog odbora koji su za to iskazali interes.

U 2024. ESB je donio 2174 nadzorne odluke^[54] upućene određenim nadziranim subjektima (Slika 2.). Od toga su 1312 odluka donijeli voditelji radnih jedinica ESB‑a u skladu s općim okvirom za prenošenje ovlasti za donošenje odluka za pravne instrumente povezane s nadzornim zadaćama. Preostalih je 845 odluka na temelju nacrta prijedloga Nadzornog odbora donijelo Upravno vijeće u postupku neisticanja prigovora. U taj su broj uključena 123 operativna postupka (kao što je osnivanje podružnica) koje je ESB implicitno odobrio neisticanjem prigovora u zakonskim rokovima.

Većina nadzornih odluka odnosila se na postupke procjene sposobnosti i primjerenosti (50,7 %), regulatorni kapital (12,2 %), nacionalne ovlasti (9,0 %), interne modele (6,9 %), SREP (4,4 %) i kvalificirane udjele (4,2 %).

Osim nacrta konačnih odluka koje se odnose na pojedinačne banke podnesenih Upravnom vijeću na donošenje, Nadzorni je odbor donio odluke o nekoliko horizontalnih pitanja. Prije svega, te su se odluke odnosile na tehnološku strategiju SSM‑a za razdoblje od 2024. do 2028., nadzor IT rizika, testiranje kiberotpornosti na stres u 2024., provedbu Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti u nadzornom okviru, preispitivanje okvira ESB‑a za upotrebu mogućnosti i diskrecijskih prava, pitanja povezana s klimom i okolišem, daljnje unaprjeđenje okvira SREP‑a i nadzorne prioritete za razdoblje od 2025. do 2027. Neke od tih odluka pripremile su privremene strukture koje je zadužio Nadzorni odbor. Te su se strukture sastojale od predstavnika ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela koji su obavili pripremne radnje u vezi s relevantnim temama.

Nadalje, nekim odlukama Nadzornog odbora nastali su javni vodiči, izvješća i pregledi kao što je posuvremenjena verzija ESB‑ova Vodiča o internim modelima.

Nadzorni odbor većinu je svojih odluka donio pisanim postupkom.^[55]

Od 113 bankovnih grupa koje je ESB izravno nadzirao od siječnja 2024., 32 su zatražile da im ESB ne dostavi službene odluke na engleskom jeziku nego na nekom drugom službenom jeziku EU‑a.

Slika 2.

Odluke Nadzornog odbora u 2024.

6.3.2. Aktivnosti Administrativnog odbora za preispitivanja

Administrativni odbor za preispitivanja tijelo je ESB‑a sastavljeno od članova koji su pojedinačno i skupno neovisni o ESB‑u te im je povjerena zadaća da, na zahtjev za preispitivanje koji je dopušten, preispitaju odluke Upravnog vijeća o pitanjima koja se odnose na nadzor.

U 2024. Administrativni odbor za preispitivanja zaprimio je četiri zahtjeva za administrativno preispitivanje nadzornih odluka ESB‑a (Tablica 14.). Tajništvo Administrativnog odbora za preispitivanja zaprimilo je i drugu korespondenciju koja je proslijeđena nadležnim poslovnim područjima ESB‑a. Administrativni odbor za preispitivanja održao je 21 sastanak, od kojih je 15 bilo virtualno, a šest uživo, uključujući vanjski sastanak u Zagrebu, Hrvatskoj.

Dva zahtjeva za preispitivanje odnosila su se na stjecanje kvalificiranog udjela. U oba slučaja, nakon saslušanja podnositelja zahtjeva, Administrativni odbor za preispitivanja predložio je Nadzornom odboru da se odluka zamijeni odlukom istovjetnog sadržaja. Administrativni odbor za preispitivanja utvrdio je da je treći zahtjev, koji se odnosi na oduzimanje odobrenja za rad, nedopušten. Četvrti zahtjev povukao je podnositelj zahtjeva.

Administrativni odbor za preispitivanja objavio je i dokument s opisom svojih aktivnosti u posljednjih deset godina.

U 2024. Administrativnim odborom za preispitivanja predsjedavao je Pentti Hakkarainen. Ostali članovi bili su André Camilleri (potpredsjednik), F. Javier Aríztegui Yáñez, René Smits i Christiane Campill. Damir Odak bio je zamjenski član. Mandati g. Camillerija, g. Arízteguija Yáñeza i g. Smitsa istekli su u rujnu 2024. Upravno vijeće imenovalo je Edouarda Fernandez‑Bolloa, Iliasa Plaskovitisa i Vericu Trstenjak za svoje nasljednike na mandat od pet godina. Sadašnji sastav Administrativnog odbora za preispitivanja dostupan je na mrežnim stranicama Administrativnog odbora za preispitivanja ESB‑a.

6.3.3. Područja interesa predstavnika ESB‑a u Nadzornom odboru

U skladu s uredbom o SSM‑u i Odlukom ESB‑a 2014/4^[56] Upravno vijeće imenuje četiri predstavnika ESB‑a u Nadzorni odbor. Predstavnici pružaju potporu predsjednici i potpredsjedniku Nadzornog odbora te zastupaju nadzor banaka ESB‑a unutar institucije i izvan nje.

U 2024. predstavnici ESB‑a u Nadzornom odboru bili su Kerstin af Jochnick, Edouard Fernandez-Bollo, Elizabeth McCaul i Anneli Tuominen. Mandati gđe af Jochnick, g. Fernandez‑Bolloa i gđe McCaul završili su u 2024. Upravno vijeće imenovalo je Patricka Montagnera, Sharon Donnery i Pedra Machada za njihove nasljednike.

6.4. Provedba Kodeksa ponašanja

U skladu s člankom 19. stavkom 3. uredbe o SSM‑u ESB je uspostavio etički okvir za visoke dužnosnike, rukovodstvo i zaposlenike ESB‑a. Sastoji se od jedinstvenoga Kodeksa ponašanja za visoke dužnosnike ESB‑a, posebnog poglavlja Pravila o osoblju ESB‑a i smjernice o utvrđivanju načela etičkog okvira jedinstvenoga nadzornog mehanizma. Provedbu i daljnji razvoj okvira podupiru Odbor ESB‑a za etiku, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje te Odbor za etička pitanja i usklađenost s propisima.

Poboljšana pravila za privatne financijske transakcije i povezane obveze transparentnosti, koja su stupila na snagu 2023., dovela su do povećanja broja zahtjeva podnesenih Odboru za etiku, osobito za dobivanje prethodnog odobrenja za prodaju naslijeđene imovine. ESB je od 2024. također počeo objavljivati privatne financijske transakcije koje su visoki dužnosnici ESB‑a proveli u prethodnoj kalendarskoj godini kao prilog godišnjim izjavama o interesima.

U skladu sa svojim mandatom Odbor za etiku proveo je godišnju procjenu izjava o interesima članova Nadzornog odbora prije njihove objave na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Također je odgovorio na zahtjeve za savjetovanje koje su podnijeli visoki dužnosnici ESB‑a uključeni u nadzor banaka te je u vezi s tim izdao 16 mišljenja, od kojih se većina odnosila na obavješćivanje o aktivnostima nakon prestanka zaposlenja. Mišljenja Odbora za etiku objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a šest mjeseci nakon datuma njihova izdavanja.

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje nastavila je tijekom 2024. ulagati napore u digitalizaciju s ciljem pružanja savjeta o etičkim pitanjima zaposlenicima na brži i pristupačniji način. Tijekom 2024. podneseno je 3070 zahtjeva u kojima je bio potreban doprinos zaposlenika Službe za usklađenost s propisima i upravljanje, u usporedbi s 2767 zahtjeva u 2023. Oko 44 % zahtjeva za savjetovanje podnijeli su zaposlenici nadzora banaka ESB‑a. Naposljetku, poboljšano je praćenje rizika nesavjesnog poslovanja uključivanjem izjava o nepostojanju sukoba interesa na portal IMAS za voditelje misija i članove nadzornog tima.

Grafikon 7.

Pregled zahtjeva primljenih od zaposlenika nadzora banaka ESB‑a u 2024.

(broj zahtjeva)

Uz tečajeve stručnog usavršavanja i programe e-učenja, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje organizirala je i informativne kampanje o etičkom okviru, kao što su dani otvorenih vrata za etička pitanja za nove zaposlenike i dani osviještenosti o etičkim pitanjima tijekom listopada, i pridonosila je kampanji o osviještenosti o prijavi povreda na razini ESB‑a. U sklopu Globalnog dana etike 2024. za sve zaposlenike, uz potporu vodstva ESB‑a, bili su postavljeni štandovi s tematikom osviještenosti o etičkim pitanjima i organizirani su sastanci za obnovu znanja o pravilima o privatnim financijskim transakcijama, razdoblju nakon prestanka zaposlenja, sastancima s vanjskim subjektima i prihvaćanju darova i gostoprimstva.

Kako bi se izbjegle stvarne ili percipirane situacije „rotirajućih vrata”, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje procijenila je moguće sukobe interesa koji nastaju kada zaposlenici razmatraju ponude za posao iz privatnog sektora te je savjetovala o primjenjivim pravilima i izricanju mjera za ublažavanje, kada je to primjereno. Kada je riječ o zaposlenicima koji su 2024. odstupili s radnog mjesta, u šest slučajeva uvedena je privremena zabrana obavljanja druge profesionalne djelatnosti u skladu s etičkim okvirom. U 19 slučajeva uvedene su dodatne zaštitne mjere, kao što su preraspodjela zadataka, premještaj zaposlenika na druga radna mjesta i/ili smanjenje prava pristupa kako bi se izbjegla situacija „rotirajućih vrata”, čime je razdoblje mirovanja zapravo internalizirano.

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje organizirala je godišnji postupak praćenja usklađenosti s propisima u odnosu na privatne financijske transakcije zaposlenika i visokih dužnosnika ESB‑a. Kao i prethodnih godina, utvrđen je samo ograničen broj slučajeva neusklađenosti, od kojih se otprilike 55 % odnosilo na zaposlenike nadzora banaka ESB‑a. Ni u jednom od tih slučajeva nije bilo namjerne povrede dužnosti ni druge ozbiljne neusklađenosti.

Odbor za etička pitanja i usklađenost s propisima forum je za razmjenu i suradnju unutar Eurosustava i SSM‑a o pitanjima povezanima s etikom i integritetom. Odbor je u 2024. nastavio s radom na provedbi etičkih smjernica SSM‑a i Eurosustava i organizirao tematske sastanke s vanjskim govornicima na kojima su sudjelovali predstavnici 50 europskih i međunarodnih institucija. U povodu Globalnog dana etike Odbor za etička pitanja i usklađenost s propisima pokrenuo je kampanju s plakatima o temi „Etika: naš zajednički kompas”. Plakati su izrađeni na svim jezicima EU‑a, čime je naglašena zajednička predanost snažnoj etičkoj kulturi.

6.5. Načelo odvajanja monetarne politike od nadzornih zadaća

U 2024. načelo odvajanja monetarne politike od nadzornih zadaća uglavnom se primjenjivalo na razmjenu informacija među različitim funkcijama.

Na tu se razmjenu informacija, u skladu s Odlukom ESB/2014/39 o provedbi odvajanja funkcija monetarne politike od nadzornih funkcija ESB‑a^[57], primjenjivalo pravilo o zahtjevu za nužno poznavanje: svaka politička funkcija morala je dokazati da su informacije koje je zatražila od druge političke funkcije nužne za postizanje njezinih ciljeva.

U skladu s Odlukom ESB/2014/39, za razmjenu neanonimiziranih podataka zajedničkog izvještavanja (COREP) i financijskog izvještavanja (FINREP), drugih neobrađenih podataka te informacija koje sadržavaju procjene ili političke preporuke potrebna je suglasnost Izvršnog odbora. Poslovna područja dviju organizacijskih jedinica ESB‑a koje obavljaju odgovarajuće političke funkcije razmjenjivala su takve podatke unutar okvira koji je odobrio i redovito preispitao Izvršni odbor.

Kada su se tražene informacije odnosile na anonimizirane podatke ili podatke koji nisu politički osjetljivi, pristup povjerljivim informacijama izravno je odobrila organizacijska jedinica ESB‑a koja obavlja određenu političku funkciju i koja je vlasnik tih informacija, u skladu s Odlukom ESB/2014/39.

Nastavlja se razmjena podataka koji se odnose na utjecaj ruske invazije na Ukrajinu na bankarski sektor, koja je u veljači 2022. aktivirana u skladu s odredbom o izvanrednoj situaciji iz članka 8. Odluke ESB/2014/39, pod uvjetom strogog ispunjavanja zahtjeva nužnog poznavanja.

Odvajanje na razini odlučivanja nije izazvalo zabrinutost i nije bila potrebna intervencija Odbora za posredovanje.

7. Izvješćivanje o proračunskoj potrošnji

7.1. Rashodi za 2024.

U uredbi o SSM‑u zahtijeva se da ESB izdvoji dostatna sredstva za učinkovito provođenje svojih nadzornih zadaća. Ta se sredstva financiraju iz naknade za nadzor koju plaćaju subjekti koji podliježu izravnom i neizravnom nadzoru ESB‑a. ESB ulaže sve napore u ponovno određivanje prioriteta i optimiziranje svojih resursa kako bi osigurao da nadzorna funkcija može na odgovarajući način obavljati svoje zadaće u okružju koje se stalno mijenja, čime će poboljšati svoju učinkovitost i ograničiti troškove u skladu s preuzetom obvezom troškovne stabilnosti cijele organizacije.

Rashodi za nadzorne zadaće posebna su stavka u proračunu ESB‑a. Oni se sastoje od izravnih troškova nadzorne funkcije ESB‑a. Nadzorna funkcija oslanja se i na usluge zajedničkih služba u sklopu poslovnih područja ESB‑a za potporu.^[58]

Proračunske ovlasti ESB‑a povjerene su Upravnom vijeću. Upravno vijeće donosi godišnji proračun ESB‑a na prijedlog Izvršnog odbora i nakon savjetovanja s predsjednicom i potpredsjednikom Nadzornog odbora o pitanjima koja se odnose na nadzor banaka. Upravnom vijeću pomaže Odbor za proračun, koji se sastoji od članova iz svih nacionalnih središnjih banaka Eurosustava i ESB‑a. Odbor za proračun pomaže Upravnom vijeću ocjenjivanjem izvješća ESB‑a o planiranju i praćenju proračuna.

Stvarni godišnji rashodi za nadzorne zadaće ESB‑a u 2024. iznosili su 680,6 mil. EUR, što je povećanje za 3,0 % u odnosu na procijenjene rashode u iznosu od 661,0 mil. EUR kako je objavljeno u ožujku 2024. To se može pripisati boljoj iskorištenosti proračuna od očekivane, koja je dosegnula 97,4 % planiranih rashoda za nadzorne zadaće u 2024. u iznosu od 698,9 mil. EUR.

Razvrstavanje prikazano u Tablici 15. služi za utvrđivanje podjele godišnjih troškova koji se kroz godišnje naknade za nadzor naplaćuju od nadziranih subjekata na temelju njihova nadzornog statusa kao značajnih ili manje značajnih u skladu s člankom 8. uredbe o naknadama^[59].^[60] U Tablici 16. prikazani su granularniji podatci o rashodima koji se zasnivaju na provedenim aktivnostima.

Rashodi za nadzorne zadaće u 2024. povećali su se za 4,2 % u usporedbi s 2023. kada su iznosili 653,5 mil. EUR. Povećanje ukupnih rashoda za 27,1 mil. EUR na godišnjoj razini odražava bolju iskorištenost planiranog proračuna u svim nadzornim funkcijama kao i učinke trenutačne inflacije. Osim toga, pojačane nadzorne aktivnosti u vezi sa sveobuhvatnom provjerom portfelja financiranja financijskom polugom (vidi odjeljak 1.3.5.) i redovitim pregledima kvalitete imovine dovele su do povećanja troškova nadzora na daljinu i funkcije nadgledanja.^[61] Slično tome, kontinuiranim razvojem i poboljšanjima IT sustava namijenjenih nadzoru banaka povećali su se troškovi u sklopu funkcije politike, savjetodavne i regulatorne funkcije te funkcije statistike nadzora u 2024. Nasuprot tome, troškovi makrobonitetnih zadaća bili su niži jer u 2024. nisu provedena testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a koja koordinira Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

Osim vlastitih ljudskih potencijala ESB ima potrebe za vanjskim savjetodavnim uslugama radi specijaliziranih stručnih znanja ili integriranih savjetodavnih usluga pod kvalificiranim vodstvom, osobito tijekom razdoblja najvećega radnog opterećenja. U 2024. ESB je na savjetodavne usluge u vezi s osnovnim nadzornim zadaćama potrošio 42,1 mil. EUR, što je za 8,2 mil. EUR više nego u 2023. Ti su rashodi uključivali 11,3 mil. EUR za razvoj IT sustava, 18,7 mil. EUR za nadzorne inicijative (vidi odjeljke 2.1.1.2. i 1.3.5.) i 11,8 mil. EUR za zadaće nadzora na licu mjesta, uključujući prekogranične nadzore. Više informacija o tim aktivnostima može se pronaći u poglavlju 1. Osim toga, nastali su troškovi savjetovanja u iznosu od 10,5 mil. EUR, povezani s područjima koja su podrška ESB‑ovoj nadzornoj funkciji, a ponajprije su se odnosili na rad i održavanje IT sustava.

U 2024. rashodi za službena putovanja povezani s nadzornim aktivnostima povećali su se za 1,7 mil. EUR u odnosu na 2023., pri čemu su ukupni rashodi iznosili 13,1 mil. EUR. To je posljedica povećanih troškova povezanih s internalizacijom resursa za aktivnosti na licu mjesta i viših cijena povezanih sa službenim putovanjima.

Podjela troškova na rashode koji se mogu izravno povezati s nadzornim zadaćama ESB‑a i rashode za usluge zajedničkih služba bila je uglavnom slična prethodnoj godini (Grafikon 8.).

Grafikon 8.

Trošak nadzornih zadaća ESB‑a prema kategorijama

(mil. EUR)

Izravno povezani rashodi, u iznosu od 410,5 mil. EUR u 2024., sastoje se od troškova zaposlenika u temeljnom nadzoru, nadzornih inicijativa (uključujući troškove povezane s pregledima kvalitete imovine) i ostalih operativnih rashoda kao što su službena putovanja i stručno usavršavanje. Obuhvaćaju i tekuće rashode za posebnu informacijsku tehnologiju, kao što su Sustav upravljanja informacijama (IMAS) i platforma za izvješćivanje o testiranju otpornosti na stres (STAR) i povezani projekti te kretanja u području nadzorne tehnologije (vidi odjeljak 5.2.1.).

Rashodi u kategoriji zajedničkih služba iznosili su 270,2 mil. EUR, a njome su obuhvaćene usluge kojima se koriste i funkcija središnjeg bankarstva i nadzorna funkcija.^[62] Ti su troškovi podijeljeni između tih dviju funkcija upotrebom mehanizma raspodjele troškova, u kojemu se primjenjuju standardni parametri kao što su ekvivalenti punoga radnog vremena, uredski prostor i broj zahtjeva za prevođenje. Budući da se ESB opredijelio za strogu provedbu unaprjeđenja učinkovitosti, redovito poboljšava i parametre za raspodjelu troškova.

U 2024. rashodi za izravno povezane informacijske tehnologije i povezane projekte uključuju troškove amortizacije za IMAS i STAR u iznosu od 18,9 mil. EUR.

Ukupna potrošnja na izravne troškove povećala se za 7,5 mil. EUR u 2024. u odnosu na 2023. zbog povećanja aktivnosti povezanih s nadzornim inicijativama te s razvojem i održavanjem IT sustava namijenjenih nadzoru banaka. Povećanje tih kategorija troškova za 14,6 mil. EUR neutralizirano je smanjenjem troškova povezanih sa zaposlenicima u odnosu na 2023. jer u 2024. nisu provedena testiranja otpornosti na stres koja se provode svake dvije godine. Troškovi internih zaposlenika koji se bave aktivnostima u sklopu nadzornih inicijativa evidentiraju se u kategoriju nadzornih inicijativa, a ne u kategoriju troškova povezanih sa zaposlenicima.

Godišnje povećanje troškova zajedničkih služba odražava troškove povezane s ulaganjima u IT hardver i IT usluge svrstane u kategoriju IT usluga. Dodatna povećanja u svim zajedničkim službama uglavnom su bila u skladu sa stopom inflacije, ali su odražavala i dodatne troškove za 2024., uključujući doprinose ESB‑a proširenju Europske škole u Frankfurtu (u kategoriji upravljanja ljudskim potencijalima).

7.2. Izgledi u vezi s naknadama za nadzorne zadaće ESB‑a u 2025.

Planirana gornja granica rashoda za nadzorne zadaće u 2025. iznosi 703,8 mil. EUR. U skladu s progresivnim trendom poboljšane upotrebe proračuna, ESB očekuje da će planirani rashodi biti gotovo potpuno iskorišteni sljedeće godine. Ta procjena rezultat je kontinuiranih ulaganja u nadzornu tehnologiju i uključuje dodatni proračun za nove zadaće koje proizlaze iz Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti kao i troškove testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a koja se provode svake dvije godine i koja su planirana u 2025. Osim toga, u 2025. očekuju se tranzicijski troškovi jer ESB će smanjiti svoje prostore i umjesto u trima zgradama svoje urede imati u dvjema zgradama.^[63] Ta povećanja troškova bit će neutralizirana smanjenjem troškova amortizacije za IMAS i STAR i nadalje će se ograničavati zahvaljujući ESB‑ovoj kontinuiranoj preuzetoj obvezi troškovne stabilnosti.

Godišnja naknada za nadzor za 2025. koja će se naplatiti u 2026. bit će izračunata tek na kraju razdoblja za koje se plaća naknada za 2025. i izračunat će se na temelju stvarnih rashoda za cijelu 2025. usklađenih za iznose koji su vraćeni pojedinačnim bankama ili su im naplaćeni za prethodno razdoblje, kamate zbog zakašnjelog plaćanja i nenaplative naknade.

Procjenjuje se da će omjer ukupnog iznosa koji će se naplatiti svakoj kategoriji za 2025. biti 95,8 % za značajne i 4,2 % za manje značajne institucije.

7.3. Okvir za naknade u 2024.

Pravni okvir u sklopu kojeg ESB ubire godišnju naknadu za nadzor na ime rashoda nastalih u obavljanju nadzornih zadaća uz uredbu o SSM‑u čine uredba o naknadama i povezana odluka^[64].

7.3.1. Ukupan iznos koji će se naplatiti za 2024. kao razdoblje naknade

Godišnja naknada za nadzor koja se ubire za 2024. kao razdoblje za koje se plaća naknada iznosi 680,6 mil. EUR. Taj se iznos gotovo u potpunosti zasniva na stvarnim godišnjim troškovima za 2024. godinu koji iznose 680,6 mil. EUR, usklađeno za 4.538 EUR za (neto) iznose vraćene pojedinačnim bankama za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada i 78.283 EUR za primljene kamate zbog zakašnjelog plaćanja, što odgovara ukupnom usklađenju od 73.746 EUR.

Godišnja naknada za nadzor može se uskladiti i za otpisane iznose koji nisu bili naplativi. U 2024. takva usklađivanja nisu bila potrebna.

Iznos koji se naplaćuje putem godišnjih naknada za nadzor dijeli se na dva dijela, s obzirom na status nadziranog subjekta (značajan ili manje značajan), odnosno na stupanj nadzorne kontrole ESB‑a. Rashodi se raspodjeljuju značajnoj ili manje značajnoj instituciji u skladu s metodologijom koja se kontinuirano ponovo procjenjuje s obzirom na stvarno obavljene nadzorne zadaće.

U 2024. ukupan iznos koji će se naplatiti značajnim institucijama iznosi 651,4 mil. EUR, a za manje značajne institucije iznosi 29,2 mil. EUR, što čini 95,7 % odnosno 4,3 % ukupnih troškova nadzornih zadaća ESB‑a.

7.3.2. Pojedinačne naknade za nadzor

Naknade za pojedinačne subjekte ili grupe izračunavaju se prema važnosti banke i njezinu profilu rizika na temelju godišnjih faktora naknade nadziranih subjekata.

Više informacija o naknadama za nadzor dostupno je na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

7.4. Ostali prihodi povezani s nadzornim zadaćama ESB‑a

ESB nadziranim subjektima može izreći administrativne kazne zbog nepostupanja u skladu s mjerodavnim bankovnim pravom EU‑a za bonitetne zahtjeve (uključujući nadzorne odluke ESB‑a). Prihodi te vrste ne uzimaju se u obzir pri izračunu godišnjih naknada za nadzor, jednako kao ni iznosi kazna koji se vraćaju u slučaju promjene ili poništenja prethodnih odluka o sankcijama. Ti se povezani iznosi evidentiraju u računu dobiti i gubitka ESB‑a. Prihodi od kazna izrečenih nadziranim subjektima u 2024. iznosili su 15,6 mil. EUR.

8. Pravni instrumenti koje je donio ESB

Pravni instrumenti koje donosi ESB uključuju uredbe, odluke, smjernice, preporuke i naputke nacionalnim nadležnim tijelima. U ovom odjeljku navedeni su pravni instrumenti povezani s nadzorom banaka koje je ESB donio u 2024. te objavio u Službenom listu Europske unije i na EUR‑Lexu. Obuhvaćeni su pravni instrumenti doneseni u skladu s člankom 4. stavkom 3. uredbe o SSM‑u i drugi važni pravni instrumenti.

8.1. Uredbe ESB‑a

U 2024. ESB nije donio nijednu uredbu u području nadzora banaka.

8.2. Pravni instrumenti ESB‑a osim uredaba

ESB/2024/8
Odluka (EU) 2024/871 Europske središnje banke od 8. ožujka 2024. o ukupnom iznosu godišnjih naknada za nadzor za 2023. (ESB/2024/8) (SL L, 2024/871, 21.3.2024.)

ESB/2024/10
Odluka (EU) 2024/902 Europske središnje banke od 12. ožujka 2024. o izmjeni Odluke (EU) 2021/1486 o donošenju internih pravila koja se odnose na ograničenja prava ispitanika u vezi sa zadaćama Europske središnje banke u pogledu bonitetnog nadzora kreditnih institucija (ESB/2021/42) (ESB/2024/10) (SL L, 2024/902, 22.3.2024.)

ESB/2024/18
Odluka (EU) 2024/2023 Europske središnje banke od 3. srpnja 2024. o izmjeni Odluke ESB/2004/2 o donošenju poslovnika Europske središnje banke (ESB/2024/18) (SL L, 2024/2023, 25.7.2024.)